Jugoslovenski Rotar

Distriktne finansije pokazuju uzimajući u obzir samo prihode ı rashode sledeću sliku:

Od svog prethodnika primio sam Din 110.538°25 a 30 je marta iznosio gotov novac zajedno sa ulogom kod banke Din 154.560'—, dakle za Din 44.991 75 više.

To Je stanje pregledano ı odobreno od Nadzornog odbora.

Završavam ovaj kratak pregled o radu našeg distrikta. Smatram, da su naši rotari uprkos nekim nedostacima ispunjavalı svoje rotarske dužnosti ı da već ta činjenica opravdava najbolje nade za budućnost. Nikada nećemo mi rotari izgubiti veru u naše ideale, koji zahtevaju od nas u profesiji. u zajednici ı u medjunarodnim odnošajima sporazuman rad ı dobru volju u cilju služenja svome bližnjemu. narodu ı čovečanstvu.

Ovaj je izveStaj sa pljeskanjem i jednoglasnim odobravanjem primljen na znanje.

Zatim moli guverner brata Ivana Zaja da odrzi svoje predavanje:

ETIKA | PRIVREDA

Ivan Zaja, R. C. Sibenik.

Etika je nauka o harmoni¢nom, melodi¢énom i ritmi¢ékom na¢inu života. a privreda Je nauka o iskorišćenju energija vanjskog svijeta. Priyreda mora da bude etična. jer Je inače ili lakomisleno rasipanje dobara ili je hotimično oštećivanje drugih t. J. kradja ı lopovluk. Etika ı privreda su kako vidimo u tijesnoj medjusobnoj vezi tako. da se društveni život bez etike nemože ni zamisliti. Osnovno pravilo života za svakog čovjeka prema tomu ima da glasi: ..Budi eti¢no privredan’.

Time nam se postavlja problem. kako da postanemo etičko-privredni i kako da upliviSemo na društvo. da u njemu niču ı budu odgojeni ljudi etični ı privredni?

Zlo. koje čovJek u životu susreće. potJeće s Jedne strane od same prirole. a s druge strane od ljudi. s kojima se u zajednici mora Živjeti. No moram odmah primjetiti. da zlo koje potJeče od prirode jest samo opomena da га se čuvamo. Jer priroda ne izmišlja nova zla, nego su ona stalna i čovjek ih može upoznati ı čuvati ih se. ali zlo, koje čovjek čovjeku smišlja teško Je predvidjeti. Zato poslovica kaže: „Tko se Jedan put opari i na hladno puše“. — ČovJek mora da živi u stanovitim po prirodi odredjenim granicama. koje ako prekorači pore ili dolje zalazi u zlo. Previše veliko dobro postaje često puta zlo. jer se iza ugodnog osjećaja iroši energija čovJečJeg organizma. koji čovjek mora ekonomično trošiti. da organe kojima troši energiju. ne raskida ı da tu energiju do skrajnosti ne iscrpl.

U čemu leži korijen zla? — Korijen zla leži ne u požudi za dobrim i ugodnim nego u krivo shvaćenom egoizmu. u zabludi ı u nepoznavanju puteva. kako se do pravog: dobra dolazi. Nepoznavanje najJobičnijih zakona harmonije stvara disharmoniju života u obliku bolesti, nezadovoljstvo i razne nesreće. Covjek ne poduzima ništa. o čemu unaprijed zna. dda će mu zlo donijeti. a pobuda na rad potiče iz zelje za dobrim i ugodnim kao plodom tog rada: egoizam je povod i

459