Jugoslovenski Rotar

iog materijalizma bez ljubavi prema drugomu, ona će biti štetni članovi opće ljudske zajednice i biti će etički bolesni.

U kapitalizmu odlučuje ..ponuda ı potražnja“, Jer kroz to nastaju irgovačke vrijednosti, a najglavnije sredstvo za održavanje sistema kapitalizma Jest novac.

Posjed novca postao Je ciljem egoisličkih pobuda i želja čovjeka jer se za novac mogu dobiti sve druge materijalne vrijednosti. akoprem je novac samo orudje privrede i kao takav ima zada¢u, da olakšava promet dobara medju ljudima i narodima, pa se ta хадаса moze nazvati eti¢kom. Sa razvojom društvene kulture reda ı organizacije. raste i medjusobno povjerenje medju ljudima. U pomanjkanju reda i sigurnosti svak postiže za materijalno što sigurnijim vrijednofama. kao što Je na primjer zlato. nego li za drugim dobrima. koja su teže prenosiva, uprkos tomu što su po sam Život mnogo nužnija nego li zlato. Tako Je zlato postalo novac.

Sa napretkom privredne kulture i sa razvojem etičke kulture poraslo Je povjerenje medju ljudima ı ljudi su uveli u promet papirnate novčanice, koje služe samo kao legitimacija. sa kojom posjednik iste može u emisionoj banci podignuti odgovarajuću količinu zlata. koje tamo kao pokriće za izdate papirnate novčanice u blagajnama leži.

Nu ta kultura medjusobnog povjerenja još ni danas nije na tako visokom stepenu, da bi svi ljudi došli do uvidjavnosti, da je zlato za promet dobara uistinu suvišno i da za pokriće papirmatih novčanica uopće nije potrebito zlato. nego da je cijena zlata samo jedinica vrijednosti dotičnog novca. za koji ima Još boljih garancija od samoga zlata.

Ako bi nekim načinom došle velike količine zlata na tržište. bila bi ponuda zlata prevelika i cijena bi mu pala, ali cijene druge robe u relaciji jedne prema drugoj nebi ni pale a niti bi porasle. Prirodna dobra kao hrana, odjeća. zgrade i zemljišta, kao i duševne sposobnosti i td. daleko su vrijednije od zlata ı ljudi ih trebaju u medjusobnoj izmjeni. a količina novčanica potrebna Je u tolikoj mjeri. da se obavi i olakša izmjena dobara i novčanica nebi smjelo biti u prometu ni više ni manje od potrebne količine. Jer se inače izaziva lihvarstvo. Time dolazimo do prave spoznaje. kako su etika i privreda u uskoj medjusobnoj vezi. Lihyarstvo nije privreda u etičkom duhu, a da ne dodje do lihvarstva treba u društvenoj organizaciji da vlada razum ı razbor kao društveni organi. koji moraju s toga da paze. da u prometu novca bude samo onoliko koliko ga promet treba i da ne nastupi bezvrijednost novca. jer bi time nastupila kriza privrede i napredoyalo bi lihvarstvo.

U državama, u kojima vladaju privredna kriza i lihvarstvo, ne postoji zdrav finansijski organizam i on je nesposoban za vršenje svoje funkcije.

Svaki ljudski organizam prima u se odgovarajuću hranu ı ako svi organi ljudskog tijela nijesu zdravi, nastaje medju njima poremećenje. a što Je u organizmu duh i zdravlje. to Je u ljudskom društvu etika i privreda.

Posmatrajući društvo kao živi organizam treba da ustanovimo njegove bar najglavnije organe ı da budemo u stanju prosuditi. dali

464