Jugoslovenski Rotar

zraka kisik. dok dušik ne trebamo. mi ga izdišemo. pa kako šuma obiluje kisikom. Jer ga lišće kao nepotrebnog izdiše to se za vrijeme vegetacije kada u šumu zadjemo u njoj lagodno osjećamo,. duboko udišemo svježi zrak. širi nam se grud a budi nam se dobra volja hijeli bi zagrliti cio svijet!

„=

GRAD BRČKO |I NJEGOVA PRIVREDA

Bakija MH. Selimović, R. C. Brčko

Grad Brčko osnovano je naselje 1777 god. a leži na rijeci Savi u plodnoj Posavini pokrajine Bosne i Hercegovine. koja Je u Drinskoj banovini kraljevine Jugoslayije.

Gradsko žiteljstvo Je sastavljeno iz 4415 muslimana. 2012 pravoslavnih, 1086 rimokatolika ı 194 drugih stanovnika (jevreja, protestanta).

Sresko Ziteljstvo broji 98.012 stanovnika od éega odpada najviSe na rimokatolike, 35.204 na pravoslavne i 20.715 na muslimane. — Teritorija sreza je 2000 kv. kilom. od čega odpada 1810 ky. kilom. na oranice, 110kv. kilom. na vočnjake ı 280 ky. kilom. na Sume i paSnjake.

I ako je Ziteljstvo podjeljeno u 3 vjere Zivi u dobroj slozi 1 ljubavi i strogom poštovanju vjerskih propisa svake pojedine konfesije.

Godinama i godinama grad Brčko izgradjivao se је u jedno trgovačko mjesto. tako da je danas zapravo postao „Hamburg Jugoslavije“ u izvozu razne robe. a naročito suvih i sirovih šljiva na sve strane svijeta i u svima pravcima današnjeg rečnog i željezničkog saobračaja.

Napredovanje u svome izvozu ima da zahvali dobro organizovanoj trgovini od domaćih iskusnih trgovaca, kao i dobrim rečnim i željezničkim vezama sa ostalim zemljama, a tim prije što leži u srcu Jugoslavije na velikoj plovnoj rijeci Savi. koja Je plovna od Siska do Beograda. a odatlen u sve dijelove svijeta.

Zasadjena površina od 110kv. kilom. sa voćnjacima pripada od 80% šljivacima. a ostatak zasadjen je sa jabukama, kruSkama, orasima, gunjama, tresnjama, visnjama, breskyama i kaisijama.

Ovako zasadjena površina voćnjaka daje preko ovoga mjesta godišnji izvoz od 2811 vagona, dok plodna oranica daje izvoz od 2240 vagona pšenice. zobi. raži, ječma. uljane repice, bundevne koštice, suncokreta, soje i prosa te kukuruza i graha, a koji se artikli izvoze veéim dijelom u inostranstvo bilo šlepom ili željeznicom, a ostatak razašilje se u naše pasivne krajeve duž Dalmatinske (primorske obale) u kraljevini.

Zahvaljujuéi dobroj putnoj mrezi i povezanosti terena ma kome leži Brčko Je postalo trgovački vodić političkih srezova: Bijeljine. Zvornika. Tuzle, Gradačea i Gračanice, čija roba dolazi na tržište brčansko, a naši spremni trgovci istu kupuju. — Ne samo da naši trgovci kupuju robu ovih srezova nego njihov irgovački dar dopire i do sre-

545