Jugoslovenski Rotar

prošle godine, dok su ostali krajevi dali daleko bolje prinose od prošle godine. To naročito vrijedi za Srbiju, Južnu Srbiju, Sla: voniju, Hrvatsku pa i za Bosnu.

I kad se koliko toliko zna prinos pšenice u zemlji, vanredno je teško sračunati izvozni višak, jer je domaća potreba u zemlji vrlo varijabilna i pod uticajem najrazličitijih faktora. Još je naj: sigurnija cifra potrebe za setvu koja iznosi oko 40.000 vagona. Cifra za ishranu cijeni se danas na nekih 195.000 vagona (na bazi ishrane 15 milijona duša sa godišnjom potrebom od 130 kg po glavi), a cifra normalne prelazne količine sa 10.000 vagona. Мег djutim, potonje dvije cifre ne daju se nikada tačno sračunati, jer konzum pšenice u zemlji zavisi od stanja kupovne moći potro: šačkog svijeta i srazmjere cijena pšenice i kukuruza, a prelazne količine su čas veće čas manje i u zavisnosti od cijene pšenice i izgleda novoga roda. Još je teže utvrditi izvozni višak, Jer on nije čisto aritmetička funkcija ocjene roda i unutrašnje potrošnje. Vi: šak određuje čitav niz drugih činjenica. Pored obilja roda kuku: ruza i ostalih surogata kao i srazmjera njihovih cijena spram ci: jena pšenice, razvitak na svjetskom tržištu pšenice i izvozne moguénosti uz povoljne uslove, spoljno-politi¢ki momenti i različiti psihološki uticaji i spekulacija mogu u velikoj mjeri djelovati na ostvarenje izvoznog viška. No i unatoč — Sotovo bismo rekli stvarne nemogućnosti da se u ovakvim prilikama ocijeni iZVOZni višak, ipak se čine prognoze od strane interesovanih koje se kreću od 15 do 30.000 vagona. Razumije se da će trgovci taj broj kao i prinos uopšte podsvjesno nešto precijeniti, a proizvodjači potci: jeniti. Pri postavljanju prognoza uzimaju se naročito u obzir vez like prelazne količine iz prošlogodišnje žetve. Kao što Je poznato, prošlogodišnja žetva smatrala se najvećom od Ujedinjenja računalo se sa izvoznim viškom u toj godini od 40.000 do 60.000 vagona. Kako je međutim u toj godini izvezeno svega 14.250 vaz gona, to se smatra da je neželjena prelazna količina iz prošlogoz: dišnje žetve vrlo velika. Efektivni izvozni višak u ovoj godini zavisiće, međutim, i od količine koju nadležni misle da upotrebe za stvaranje državnog rezervnog stoka, koja još nije tačno utvrđena.

_ Od €asa objavljivanja intervencione cijene drzavne intervencione ustanove cijene u svijetu stalno su se drobile, tako da se danas naš izvozni paritet, na bazi liverpoolske notice, kreće oko Din 52.— ne uzimajući pri tome u obzir razliku u kvalitetu koja ispada na štetu i naše najbolje provenijencije. Između naše cijene i svjetskog izvoznog pariteta pojavljuje se danas razlika od Din 113.— po mtc., odnosno naša cijena Je za preko 200% viša od svjetske.

Pomenuto razvijanje cijena na svjetskoj pijaci, naš izvozni paritet na bazi rotterdamske notice Još je daleko gori — svodi se na ogromnu prelaznu količinu iz prošlogodišnje žetve u svijetu koju Međunarodni agrarni institut u Rimu cijeni na na 1,800.000 vagona, dok se ona po privatnim ocjenama penje i na 2,000.000 vagona prema normalnoj prelaznoj količini od najviše 700.000 va: gona. Najvecéa prelazna količina uopšte iznijela je 31. VII 1931. g. 1,/00.000 vagona.

59