Jugoslovenski Rotar

»Comitć central des districts francais«e. Prvim pretsjednikom Ovog centralnog komiteta bio je Maurice Duperrey nepoz sredno pred svoj izbor za pretsjednika »Rotary International«. Godine 1937 postao je »direktorom« francuskih rotara Andrć Gardot, koji za čitavo vrijeme od svog izbora pretsjedava s vez likim uspjehom centralnom komitetu. Andrć Gardot poznat je i jugoslavenskim rotarima, jer je poslije konvencije u Beču 1931 godine proputovao našom zemljom ı sklopio mnoga lična poznanstva, koja i danas brizno gaji.

Veé od prvog poéetka preuzeo je centralni komitet rotarsku inicijativu u svoje ruke prepuStaju¢i pojedinim distriktnim guvernerima praktično provođenje svojih inicijativa i smjernica u djelo. Do sukoba između centralnos komiteta i pojedinih di: striktnih guvernera ne može doći, jer oni sa pretsjednikom baš i čine taj centralni komitet, a predominantna licnost pretsjez dnika centralnog komiteta ne daje distriktnim guvernerima praktičnu mogućnost, da provode svoje posebne ideje mimo ili protiv centralnog komiteta. Tako je u cijelosti sačuvano jedinstvo franz cuskog rotarstva, a da ipak pojedini distriktni guverneri dolaze do potpunog izrazaja u svojim distriktima.

Svi francuski distrikti održavaju principijelno svoje distriktne konferencije zajednički pod vodstvom centralnog komiteta. Radi Sto Zivljeg kontakta s klubovima te zajedničke distriktne kon: ferencije sastaju se svake godine na drugom mjestu.

U centralnom komitetu provedena je итогпа огба» nizacija, pa postoje razne stalne komisije, koje vode brišu o Do: jedinim važnim pitanjima. Svakoj takvoj komisiji na čelu je kakav uvaženi rotar, koji se odlikuje svojom aktivnošću 1 рог sebnim interesom na pitanjima dotične komisije. Nije stoga čudo, da je rad tih komisija intenzivan ı da nalazi neposrednog odjeka u pojedinim klubovima.

Jedna od najvažnijih komisija Je ekonomska kom i: sija (Commission ćconomique des districts francais), koja ne rjeSava samo unutarnja finansijska pitanja francuskog rotarstva, nego se bavi pravom ekonomskom politikom, sledanom iz rotarz: ske perspektive. Ova komisija uzima u razmatranje, a џ перог srednoj saradnji s istaknutim klubovima u zemlji, važna eko: nomska pitanja bilo da su na njima zainteresirani francuski rotari ili da ta pitanja zadiru u opće narodne interese. D)jelovanje ove komisije ima i praktičnog rezultata, Jer francusko rotarstvo poz sredstvom svojih članova ima znatan utjecaj ne samo kod inte: resiranih ekonomskih organizacija neg9o ı kod nadležnih vlasti.

Osim općih ekonomskih pitania izlaze iz ove komisije 1 ini cijative za ekonomsku saradnju unutar same rotarske zajednice. Тако je prije nekoliko godina rotar Richard osnovao grupu rotarskih osiguravajućih poduzeća, a lanjske je godine rotar MoreauzDupuy osnovao »Entente commerciale« rotara vele: trgovaca kolonijalnom robom. Ove grupe nastoje, da poslovanje njihovih članova bude zadahnuto rotarskim duhom ı da se po: stigne skladna saradnja u zajedničkim pitanjima.

80