Jugoslovenski Rotar

U ostalim republikama postoje također nekoje industrije, ali one su od manje važnosti. Kolumbija i Ekuador fabrikuju panama šešire. Cementna industrija razvija se u Peru, Ekuadoru, Kolumbiji i Venezueli. Sve tri republike koje izvažaju petrolej, rafiniraju samo jedan mali dio petroleja u zemlji. Veća rafinerija petroleja postoji jedino u Venezueli. Industrija Bolivije radi u malom opsegu i fabrikuje tekstilnu robu, cement, cipele, papir, sapun i pivo. Industrija Uruguaya sastoji se uglavnom u fabrikaciji smrznutog mesa i fabrikaciji koznatih artikala.

FINANSIJE

Kako je Južna Amerika kontinent s veoma bogatim prirodnim bogatstvom, to se je konsolidovanjem političkih prilika počeo strani kapital za ovaj kontinent već rano interesovati. Prvi su bili Englezi koji su počeli veće kapitale tamo investirati i pozaimati. God. 1854 imali su Englezi u Južnoj Americi investirano £ 40 milijuna, 1880 oko 200, a 1913 preko 600 milijuna funti Sterlina. Iza engleskoga doSao je francuski kapital koji je pred rat u Juznoj Americi iznaSao £ 200 milijuna, zatim njemacki sa * 175 milijuna, dok je Sjevero- Američkiiznašao samo *20 milijuna. Poslije rata se je slika angažmana strano9 kapitala u Južnoj Americi znatno promijenila. Sjedinjene države Amerike počele su naglo ulagati ogromne kapitale, koji su god. 1930 dosegli cifru od * 600 milijuna, a engleski kapitali su tada iznašali * 780 milijuna. Prema tome su samo Engleska i Sjeverna Amerika imale 5. 1930 investirano u Južnoj Americi £ 1380 milijuna ili 350 milijarda dinara. Francuski angažman je poslije rata naprama predratnome nazadovao, a njemački je bio sasma potisnut, te se je istom posljednjih godina opet počeo Jače angažovati. Poradi svjetske krize smanjio se je priliv engleskog i amerikanskog kapitala na minimum, a od god. 1936 poéeo je opet jace priticati.

Amerikanski kapital uglavnom je investiran u industrijama i rudokopima, naročito petrolejskoj industriji i u električnim poduzećima; engleski je uglavnom investiran u Zeljeznice i državne zajmove, a francuski u luke.

S obzirom na ovisnost svih južno-američkih republika od stranog kapitala nije se domaće bankarstvo moglo razviti. Cen-

tralne banke počele su se istom posljednjih godina — prva 1935 — osnivati. Uticaj države na domaće bankarstvo je danas

mnogo veći nego kod nas u Evropi. Hipotekarne banke i Stedionice su u državnim rukama. Inače je domaće bankarstvo bilo do pred malo godina prilično neorganizovano.

Tako su n. pr. mnoge banke emitovale vlastite novčanice. U Venezueli je i danas jos taj slučaj. Istom organizovanjem centralnih banaka sredene su posljednjih godina prilike u domaćem bankarstvu.

DRZAVNE FINANSIJE

Državno financijsko gazdinstvo svih južno-američkih država bilo je vrlo loše i većinom korumptivno. U doba porasta ı jakog

240