Jugoslovenski Rotar

~

u primjeni toga zakona iznijela. Uz to upotrebljeni su zakoni ' drugih država, naročito Čehoslovačke te, u znatnoj mjeri, već otprije izradjena osnova zakona za Drž. Savjet od dra I. Krbeka. Osnovne razlike, a po našem mnijenju i prednosti uredbe pred dosadašnjim zakonom, uglavnom su ove:

Sudac Upravnog suda može biti samo onaj, koji ima svršeni prayni fakultet, 40 godina Zivota i 15 godina javne sluzbe, odnosno javnog rada. Najmanje !/5 sudaca mora imati kvalifikacije za suce redovnih sudova. Kod popunjavanja mjesta sudaca mora se raspisati Javni natječaj, pa molbe natjJecatelja dolaze pred personalno vijeće suda, koje Banu preporučuje trojicu (čl. 4.) Važno je da se kod imenovanja ima uzeti osobiti obzir na tajnike suda ukoliko imadu sve uslove, jer je time tajnicima osigurano napredovanje na sudačka mjesta. Jednako je i kod popunjavanja mjesta tajnika, gdje se na pristave suda ima uzeti naročiti obzir. Svrha ovih odredaba jeste u jednu ruku da se osigura popunjavanje ispražnjenih mjesta ljudima s upravno-sudskom praksom; u drugu ruku da se sposobni mladi pravnici privuku službi u sudu. Ženska lica ne mogu biti suci.

Pošto Upravni sud u banovinskim predmetima rješava kokonačno, povećan je broj sudaca u vijećima od 3 na 5, ali je predvidjeno da se na prijedlog opće sjednice suda izvjesni, pravno manje komplikovani predmeti, mogu rješavati i u vijećima od 3 sučz. Tajnici suda mogu takodjer biti izvjestitelji, ali ne glasaju. Da bi riješenja opće sjednice, kojima se načelno rješavaju pojedina pitanja i daje direktiva koliko pojedinim vijećima, toliko i upravnim vlastima, bila opće pristupačna, osnovan je odsjek za evidenciju, a riješenja se proglašuju u »Narodnim Novinama«.

Početkom svake godine pretsjednik suda podnosi Banu izvještaj o radu suda s upozorenjem na važnije sporove, koji mogu posluziti kao gradja za zakonodayni rad ili kao direktiva za nadzorne vlasti. Važno je tu da će se u izvještaju naročito imati naVesti i broj poništenih riješenja vlasti, čime će ban biti upozoren. u kojoj se upravnoj struci pokazuju manjci kod rješavanja.

U pogledu tužbe stanje ostaje uglavnom isto kao i dosada, tek je Uredbom izričito istaknuto da se tužba može podnijeti ı protiv uprayno-kaznenih presuda, što je dosada djelomice bilo sporno, a u Osnovi novog zakona o istupima čak i naročito predvidjeno da upravno-kaznene presude ne podleže ocjeni Upravnih sudova.

Koliko je ovo važno, proizlazi iz činjenice da gradjani gotovo ni u kom postupku upravnih vlasti nisu toliko izvrgnuti pogibli samovoljnog rada koliko baš u upravno-kaznenom postupku, gdje presude često izriču mladi sreski pristavi i grijeSe bilo radi nedostatnog znanja i prakse, bilo i povodom pritiska s ma koje strane. Mogućnost upravno-sudske tužbe tu je tim korisnija, što Je u čl. 40 Uredbe donesena nova odredba u pogledu izvršivosti odluka upravnih vlasti. Dok je naime dosada po čl. 36 zak. o Drž. Savj. i Upr. sudovima ovisilo sasvim o slobodnoj ocjeni drugostepene upravne vlasti, hoće li ili neće povodom upravno-sudske tužbe od-

317