Jugoslovenski Rotar

Nedavno je, obzirom na dubrovačku luku, u »Glasniku udruzenja trgovaca za grad i srez Dubrovnik« ucinjena ova konstatacija: »Što se tiče same strukture gruške luke u nautičkom pogledu, mislimo da je suvišno iznositi njezine prednosti, kad se ima pred očima poznata činjenica da je gruska luka naša najbolja prirodna luka na Primorju koja svojim geografskim smještajem, zaštićenosti od vjetrova, morskom dubinom i velikom mogućnošću dalje izgradnje u pravcu Dubrovačke Rijeke, pruža ovoj državi i nje zinoj privredi sve koristi i mogućnosti koje se mogu očekivati od jedne takove luke.«

Dubroynik, gradska luka

Posve je Jasno da bi lučki promet Dubrovnika, jačanjem lučkog kapaciteta, savremenim uredjenjem javnih skladišta i tarilnim olakšicama, dobio istom pravog zamaha i da bi tek onda ispoljio svoju pravu ulogu koju je kroz vijekove zadržao, premda je bilo više okolnosti koje su razvijanje dubrovatke luke dugo zadrzavale, osobito od okupacije Bosne i Hercegovine naovamo.

Poznato je da je Dalmacija uopće privredno stradala u prvo vrijeme nakon okupacije, jer su njezini trgovacki centri izgubili znatan dio važnosti koju su imali kao tranzitne tačke za trgovinu sa tim provincijama. Prema jednoj izjavi pretsjednika splitske trgovinske komore, desetak godina po okupaciji Bosne. možemo razabrati da je trgovinski promet izmedju Primorja i Bosne bio življi za vrijeme turskog režima nego li koncem prošlog stoljeća.

326