Jugoslovenski Rotar

štva, da su sela daleko od lekara, da sanitetska služba ne raspolaže sa dovoljno sredstava, i da je Uredba o obaveznom stažu lekara-početnika na selima imala i svojih dobrih strana.

BRČKO. — U ovome mjesecu imali smo 3 sastanka, jer smo naš četvrti sastanak usled Vaskrsnih praznika odložili, pošto je većina braće bila odsutna iz Brčkog. — Prosječna frekvencija iznosila je 72.28", a sastanci su bili ispunjeni uobičajenim dnevnim redom i diskusijama u duhu vremena u kojem Živemo. U ovome mjesecu naš klub su napustila dva brata, i to Milivoj D. Henich i Dušan Bodjen, pa ćemo nastojati uskoro popuniti novom braćom njihova mjesta i klasifikacije u klubu.

Na sastanku od 4 aprila o. g. izabrana je nova uprava i komponentni odbori za rotarsku godinu 1940/41 i odredjen je delegat za distriktnu konferenciju. Karitativan rad i u ovome mjesecu nastavljen kao i u prošlom.

ĆUPRIJA - JAGODINA - PARAĆIN održao je u mesecu aprilu dva predavanja, i to: Br. dr. Milan Stevanović » O uredu« i br. Svetolik Stojšić »O Rumuniji«. Br. Stevanović kao dugogodišnji lekar »Ureda« za osiguranje radnika objasnio je rad ureda i koristi, koje svaki osiguranik ima od ove socijalne ustanove, U svom iscrpnom predavanju izneo je i kritike i povike na ured i u više slučaјеуа neopravdane proteste protivu rada uredskih lekara, protiv kojih uredski lekar je nemoćan i nezaštićen. Iz svoje dugogodišnje lekarske prakse navodi, da srednji stalež i bolja klasa ljudi leče se srazmerno veoma malo i retko, dok radenici se najviše leče i vrlo često i nepotrebno iskorišćavaju ured. Povika na ured potiče samo od neobaveštenih i nekulturnih ljudi.

Na svršetku svog iscrpnog predavanja pita se, šta bi bilo da nije ureda i kako bi se sirotinja lečila.

Br. Stojšić opsežno i sa puno detalja održao je interesatno predavanje о Киmuniji, u vezi sa Slovenima. Ovo poduže predavanje u vidu crtica i sličica iz rumnske istorije, privuklo je naročitu pažnju sve prisutne braće. Naročito su istaknuti uticaji svih susednih slovenskih naroda na Rumune i njihove zemlje u prošlosti.

Predavajući skreće pažnju na knjigu profesora Jorge: »Istorija Rumuna i nji-

588

hove civilizacije«, koja je izišla i u srpskom prevodu i u kojoj profesor Jorga — u predgovoru — naglašava, kako se Jugosloveni i Rumuni medjusobno vrlo slabo poznaju, iako su susedi i sudbinom vezani i da bi trebalo, da se radi jačeg zbliženja što bolje upoznaju.

Na poslednjem sastanku primljen je u članstvo našeg kluba br. Milorad Pavlović, direktor učiteljske škole u Jagodini i bivši član Rotary kluba Sombor.

DUBROVNIK. — U aprilu održali smo 4 sastanka. Kao obično održano je nekoliko referata o aktuelnim pitanjima. Redovito su iznašane novosti iz zvanja, kojom prilikom su proventilirane prilike u kojima se nalaze pojedine grane, koje pojedina braća zastupaju.

Naš klub je u aprilu veoma pogodjen smrću brata Kaldora Samuela, koji je bio jedan od članova utemeljitelja. Za klub i sa klubom je mnogo saosjećao. Već dulje vremena, uslijed poslovne preopterećenosti i slabijeg zdravlja, nije nikuda zalazio, ali je na sastanke redovito dolazio, kadgod se nalazio u Dubrovniku. U sastancima je nalazio duševne hrane i do svoje smrti je neprestano živio sa klubom. Pokojnik je bio naš vrlo dobar informator za vanjska pitanja, budući je mnogo putovao u inozemstvo. I ovom prigodom neka je bratu Kaldoru »Slava!«

Za uspomenu na pok. Kaldora klub je izdao Din. 500.— u dobrotvorne svrhe mjesnoJj sirotinji.

11 aprila održali smo 350 sastanak, koji nije imao radi postojećih prilika svečani karakter, već je to ostavljeno za bolje dane.

Na sastancima se diskutovalo o prisustvovanju distriktnoj konferenciji 4 i 5 maja u Zagrebu. Da su normalne prilike, broj posjetilaca iz našeg kluba bio bi znatan, ali ovako je ograničen, tim više što ih ima nekoliko i na vojnoj vježbi.

KARLOVAC. — U mjesecu travnju imao je klub 4 sastanka sa poprečnom frekvencom od 82.699/o. Odrzana je i redovita godišnja glavna skupština, koja je protekla skladno, a nakon pozdrava predsjedavajućeg brata Navratila i nakon tajničkog i blagajničkog izvještaja, data je odboru i cijeloj upravi razrješnica i zahvala za uspješan rad. Izabrana je nova uprava sa svima ostalim odborima a na čelu sa bratom drom Graho Ivanom kao predsjednikom. Nova uprava preuzeće dužnost sa 1 VII o. 8.

Za distriktnu konferenciju u Zagrebu dne 4 i 5 V javilo se je 11 braće.