Jugoslovenski Rotar

kredita« osnovana je 1927 god. sa хадасот да među članovima širi smisao za štednju, da im pozajmljuje novac uz povoljne uslove, da posreduje kod svih poslova osiguranja svojih članova i t. d. Broj članova je prešao preko 180. »Pčelarska zadruga« je jedna od naših mladih zadruga osnovana oko 1900 god. naporom maloga broja ali vrlo aktivnih pčelara. Ispočetka je bio vrlo malen broj članova, ali kasnije kada je broj članova porastao i društvo napredovalo, vlada iz Zagreba dala je pripomoć u novcu za nabavku umjetnih košnica i ostalih potrebnih sprva. Dolaskom svjetskoga rata zadruga se raspala, da poslije 1919 oživi i počne svojim aktivnim radom. Zadruga se održala sve do danas i ima preko 70 članova. Zadrugari su više puta bili odlikovani na važnim izložbama u Pragu, Zagrebu, Beogradu i t. d.

Promet i trgovina doveli su do velikog blagostanja, koje je potrajalo sve dok nije bila sagrađena pruga Karlovac—Rijeka. Danas је Karlovac vrlo važan željeznički čvor i dnevno prolzi 70—90 vlakova što iznaša godišnje 25.000—32.000 što osobnih što teretnih. Ti vlakovi kreću u pet smjerova i to prema Zagrebu, Capragu, Ozlju, Splitu i Sušaku. Zbog lijepe karlovačke okolice, naročito zdravog i ugodnog kupanja u Korani, koja sadrži razne zdrave mineralne soli, promet na željeznici je vrlo velik i Karlovac se može ubrojiti među turističke gradove. Karlovac je važno tranzitno mjesto, jer kroz njega prolazi sva roba koja dolazi sa sjevera bilo iz inostranstva ili domaća i koja se otprema u Primorje u svrhu potrošnje ili daljne preradbe. Željeznicom se naročito mnogo izvozi stoka u inostranstvo oko 200 komada i to većinom u Italiju i Njemačku. Karlovačko tržište poznato je kao jedno od najvećih u banovini Hrvatskoj sa dogonom stoke, jer osim domaćih kupaca dolaze mnogi trgovci iz Primorja naročito iz Splita, Šibenika i Sušaka zatim iz Slovenije osobito iz Ljubljane, Kranja i t. d. koji je opet prema potrebi otpremaju u inozemstvo. Kao sajmeni grad bio je Karlovac poznat još od svoga postanka kada su se uz nedeljne sajmove održavala i dva godišnja čiji se broj kasnije povećao na pet, a osim toga nedjeljni sajmovi prenešeni su sa subote na petak. Na sajmene dane koji su obično petkom dolaze ljudi iz Like, Korduna, Bosne i bliže okoline sa svojim proizvodima i blagom, te nastane tako živ promet da se u jednom danu proda oko #00 komada rogatoga blaga, 100 komada konja, 1200 komada svinja, 300 janjaca i t. d. Tih dana ubiru se razne pristojbe kao mjestovina, koja se ubire od blaga, kola i živežnih namirnica. Zatim se nplaćuju sajamske pristojbe prigodom prenosa marvenskih putnica i kod vaganja blaga. Tako se na pr. plaća pristojba od praznih kola i vozila za svakih 100 kg bruto težine Din 0.50, od rogate marve, konja i slično po komadu do 200 Ке 1— Din, od 200—400kg 2— Din, od 400—500 kg 4.— Din, od 500kg pa dalje 5.— Din. Od teladi, janjaca, koza, jaradi po komadu 1.— Din, od svinja do 50 kg po komadu 2.— Din, a preko 50 kg pa dalje 3.— Din. Onda od svih tovara sa robom i poljoprivrednim proizvodima za svakih 100kg bruto tezine iznosi vagarska pristojba Din 0.50. Kod ovih pristojba izašla je gradska općina u susret seljacima na taj način, što oni imaju pravo na povoljnije vaganje, te naplaćuju samo polovic:i gornjih pristojba. Radi velikoga broja karlovačkog stanovništva i radi dolaska mnogobrojnih seljaka iz bliže i dalje okoline, osobito na sajmene dane, u Karlovcu ima mnogo trgovina koje ih snabdjevaju potrebnom

28