Jugoslovenski Rotar

robom. Broj trgovina je vrlo velik, tako da ima 18 veletrgovina, 115 trgovina mješovitom robom, 108 sitničarija, 39 piljara, 84 manufekturne i druge razne robe, 6 trgovina željeznom robom i jedna agentura. Trgovatkog pomoénog osoblja ima 304 i 103 naučnika i naučnica.

Zbog tako razvijene trgovine osjećala se potreba za novčanim zavodima te je stoga god. 1872 utemeljen prvi novčani zavod imenom »Karlovačka štedionica«. Nekoliko godina kasnije bile su osnovane »Pučka štedionica«, »Karlovačka pomoćnica«, »Stedna i pripomoćna zadruga« i »Srpska kreditna banka i štedionica«. Na početku svjetskoga rata, t. j. 1914 god., osnovan je jedan od većih novčanih zavoda grada Karlovca »Gradska štedionica«, kojemu je svrha, da povoljnim zajmovima potpomaže siromašniji dio pučansvta a dobit od poslovanja iskorišćuje za opće potrebe gradske općine. Štedionica uspješno posluje, a kao jedan stari novčani zavod našega grada uživa povjerenje sugrađana. Za njezine obaveze jamči gradska općina. U isto vrijeme kada je osnovana Gradska štedionica osnovana je i filijala »Prve hrv. štedionice«, koja se još i danas bavi svim bankovnim i mjeničnim poslovima. Opseg poslovanja štedionice se u posljednje vrijeme naročito povećao. Osim spomenutih postoji još i »Jugoslavenska banka«, osnovana 1919 godine, a u gradnji su »Štedionica banovine Hrvatske«, dok je palača filijale »Narodne banke kraljevine Jugoslavije«, jedna od najljepših u Karlovcu, dovršena tako da će po svoj prilici još ove godine banka početi sa radom. Osim spomenutih banaka postoji još i »Napretkova zadruga« jedna od najvećih novčanih zadružnih ustanova.

Sa općim razvitkom industrije u svijetu dolazi val industrijalizacije i u naše krajeve, čijom je posljedicom podizanje »Drž. tvornice sukna« na Turnju u XVIII vijeku, a odmah iza toga tvornica kože, koje su prve tvornice u Karlovcu uopće. Te tvornice prestale su da rade kada je krajiška vojska počela da izvana nabavlja kožu i sukno uz povoljnije cijene. Iza tih tvornica diže se čitav niz manjih i većih industrijskih poduzeća, koja su sva radila neka sa više ili manje uspjeha, a neka od njih održala su se sve do današnjega dana.

Jedna od najrazvijenijih industrija u gradu Karlovcu je kožarska, čiji je tako nagli razvitak bio uslovljen povoljnim dobavljanjem sirovina, nesrazmjerno jeftinoj električnoj energiji i dovoljnom broju radne snage, koja se uglavnom rekrutirala iz obližnjih sela. Struja za ind. poduzeća se plaća u Karlovcu 10—20 para po KW. a u Zagrebu 55 para pa se iz toga vidi da Karlovac ima povoljnije uslove za razvitak industrije, ne samo u električnoj energiji već i u dobavljanju sirovina, te se stoga nadamo da će naš Karlovac s vremenom postati jedan od najvažnijih industrijskih centara.

Tvornica kože Andrije Jakila bila je osnovana 1883 god. kao inokosna tvrtka a 1920 god. pretvorena je u d. d. sa novo sagrađenom tvornicom cipela. Danas radi tvornica kože sa 15 strojeva od 120 HP, a zaposleno je oko 75 radnika i namještenika. Ona izrađuje đonsku robu, tabanice, masnu gornju kožu i blank kožu, a godišnji kapacitet iznosi 30 vagona gotove robe. Tvornica cipela ima 120 najmodernijih strojeva sa pogonom od 50 HP a zaposluje oko 80 radnika, međutim radi ekonomske krize i općeg položaja u svijetu ne radi već 3 godine. Nadalje je 1919 god. osnovana tvornica kože A. Podvinca u Radiču kraj Zidanoga

29