Jugoslovenski Rotar

STO TREBA DA RADIMO DA РАРЕМО KLUBU ŠTO VIŠE ŽIVOTA?

Dr. Abramié Mibovil, R. C. Split

Brat dr. Joso Barbieri potpredsjednik R. C. Split, čita predavanje otsutnog Dr. Mibhovila Abramica, koje glasi:

Ovako postavljeno pitanje krije nažalost već u sebi gorku konstataciju, da u nekim našim klubovima nema dovoljno života, barem ne u onoj mjeri kako bi bilo poželjno i za klub korisno. Nadajmo se, da je broj takvih klubova doista malen, tako da naš odgovor na postavljeno pitanje i naše sugestije budu namjenjene samo iznimnim slučajevima.

Klupski život obično se ispoljava ponajviše u klupskim sastancima. Moramo se stoga pobrinuti, da ovi sastanci budu prožeti duhom aktivne zanimljivosti.

Svaki rotar mora da smatra učestvovanje u ktupskom sastanku svojom dužnošću, ali u izvršenju ove svoje dužnosti rotar ne smije da vidi kakav teret ili kakvu neugodnost, već mora da osjeća da je ova dužnost spojena sa radošću i zadovoljstvom.

Da klupski sastanci budu zanimljivi i ugodni, to ovisi u glavnome od momenata koje ćemo sada iznijeti:

Brat ceremonijar starat će se, da raspoloženje pojedinaca ne bude pokvareno lošom trpezom i pobrinut će se, da naprotiv skupni ručak, zajednička večera ili zakuska, bude prijatna pretpostavka za rad koji iza toga slijedi. Ako je osnivač rotarstva stavio na članove zahtjev, da se nađu pri skupnoj gozbi, znači, da je bio dobar psiholog. Već su stari Spartanci e da probude duh solidarnosti, prijateljstva i lične hrabrosti, morali po zakonu sastajati se pri skupnim objedima (t. zv. syssitia), a poznato je — da navedemo samo još jedan primjer — da su stari filozofi baš prigodom sympozija razvijali načela svojih doktrina, tako i veliki Platon, koji je u svojem divnom dijalogu »Symposion« obrazložio najviše i najsuptilnije probleme crosa (ljubavi).

Drugi na redu, koji odgovora za uspjeh rotarskog sastanka je brat tajnik. Njemu preporučamo, da bude što kraći u svom izvještaju o zapisniku, o rotarskoj pošti i kronici, ali opet ne toliko, da bi nam prešutio važnije momente svog referata. Zadaća doista nije mu laka, ako želimo da ne bude suhoparan i da ga svi s interesom pratimo Stoga on mora da vješto ekscerpira referate drugih klubova, a one od osobitog zanimanja, ili sam klubu da pročita, ili to drugome da povjeri za jedan od narednih sastanaka. Da ne bude sa strane referenta samo čitanje, a s druge strane samo pasivno i nijemo slušanje, predmet treba po mogućnosti tako prikazati, da se izazove debata, u kojoj neka učestvuje što veći broj prisutnih. Tako može malne u svakom referatu — samo da je zgodno sastavljen — uzeti aktivnog učešća veći broj rotara, a vještina predsjednika očitovat će se tako, da drži diskusiju u potrebnim granicama i da obuzda eventualno prejake primjedbe ili prigovore.

Dolazimo do treće faze običnog rotarskog sastanka. Ako su za uspjeh prvog i drugog dijela rotarske večeri odgovorni ceremonijar i

147