Jugoslovenski Rotar

Šerijatski zakon bi zamjenjen sa građanskim po primjeru švicarskog civilnog zakona. Isto tako se izradi kazneni po uzoru na talijanski te trgovački po uzoru na njemački zakon. Uvođenjem građanskoga prava otpada i ta mnogo od Evrope (možda i iz zavisti) zamjeravana poligamija, koja je i do tada bila samo privilegij bogatih krugova.

1934 god. uvedoše se do tada u Turskoj nepoznata porodična imena (prezime).

Žene se izjednačiše u pravima sa muškarcima i dobiše čak aktivno i pasivno izborno pravo. Tako u skupštinskim izborima 1935 god. uđe 17 žena u veliku narodnu skupštinu.

Kemal nije samo vanjštinom htio izjednačiti svoj narod sa Evropejcima, nego i duhom. U tu svrhu je morala biti dokinuta i razlika u pismu. Na 9 augusta 1928 god. najavi Kemal u jednom govoru u Carigradu uvođenje latinice umjesto dotadanjeg arapskog pisma,a 3 novembra iste godine postade to zakonom. Svugdje u zemlji uspostaviše se škole i učione te tečajevi za svakog bez razlike na dob u svrhu podučavanja novog pisma, koje se začudo vrlo brzo uvede. U srednjim školama se ukinu poduka arapskog i perzijskog jezika, koje se je smatralo neophodno nužnim za razumjevanje turskog jezika. Na ovaj način se dogodi još jedan prelom Turske sa prošlošću i sa njezinim istovjernicima, a posljedice toga prekida se još ne mogu sagledati.

Kao nadoknada tako dokinutih duhovnih dobara htjede Atatiirk ukalemiti jedan novi ponos narodnosti. Nakon Sto su Mladoturci, napustivši svoje nade, da iz svih podanika carstva stvore ravnopravne Osmanl lije i da ih tako povežu za državnu misao, pokušali ujediniti Turke sa svima po jeziku im srodnima u idealu Turanizma, Ataturk je ovu misao u realno političkoj spoznaji odbio. On je svome anadolskom Turčinu želio osigurati slavu jednog starog kulturnog naroda. Isto tako i moderni Egipćani svoju narodnu svijest potkrepljuju sa ponosom na prastaru kulturu zemlje Nila. Tako se on uhvati za nekritična nagađanja nekolicine evropskih učenjaka, da je jezik Sumerana, stvaralaca babilonske kulture srodan turskome. Sa smjelim iskonstruisavanjem historije prihvatiše i Hetite kao pređe turskog naroda, jer su se mnoge iskopine u Anatoliji (Bogazkoj) našle, koje pokazuju visoku kulturu Hetita. Na taj bi način Turci bili narod. koji je stvorio najstarije kulture svijeta.

Uskoro se pojavi misao, da su čak indogermanski i semitski jezici u davnini srodni sa turskim i da su se iz njega razvili. To se čak pokušalo sa vrlo smjelim etimološkim tvorevinama na umjetan način dokazati [ecoleokul, okumak (Gothe-Vuk Karadžić)1.

Ova teorija je dopuštala, da se mnoge strane riječi zamijene sa davno izbačenim staro-turskim riječima. Nije se prezalo ni od kovanja riječi sa nastavcima francuskog — ali na turske ili arapske riječi i slično. Tako nastade jedan novi turski pisani jezik, kojeg obični čovjek skoro nije razumio.

Mrznja na prošlost bijaše 1931 god. tolika, da su svi stari spisi bili prodati Bugarskoj kao stari papir, te su na protest historičarske savjesti u narodnoj skupštini 53 vreće vrlo vrijednog historijskog materijala naknadno od Bugara otkupljene i spašene.

Istina ova pretjeravanja o narodnoj samosvijesti i kidanje sa prošlošću brzo su se stišala i dala mjesta trijeznijem rasuđivanju. Turski narod imade i bez obzira na nasljeđe iz islamske prošlosti, toliko vri-

202