Jugoslovenski Rotar

goriva opravdani, najbolji je dokaz činjenica da su na temelju rečenog mnoge države kao i naša pristupile djelomičnoj zamjeni benzina domaćim gorivom i to u prvom redu etilnim alkoholom.

Tako je:

1) u Francuskoj zakonom uvedena upotreba smjese od 50% benzina i 50% etilnog alkohola (Carburant National).

2) U Njemačkoj je uvedena smjesa »Monopolin«, koja se sastoji od 30% etilnog alkohola i 70% benzina. Zakonom od 15 aprila 1930 kao i naredbom od 4 jula 1930 god. uvedeno je prisilno preuzimanje alkohola za sve uvoznike odnosno proizvađače benzina.

3) U Italiji je zakonom od 14 februara 1930 određeno, da uvoznici benzina moraju miješati benzin sa najmanje 30% alkohola.

4) U Švedskoj je uvedena smjesa od 74 uteznih djelova benzina i 25 uteznih djelova etilnog alkohola.

5) U Madžarskoj je zakonom određena smjesa od 80 kg benzina i 20 kg etilnog alkohola.

Pored etilnog alkohola skoro sve navedene države uvele su vremenom još ı druga goriva kao metilni alkohol, više alkohole, benzol, eter i t. d., već prema količinama pojedinih goriva koje postoje u zemlji te su u tu svrhu raspoložive.

Kako sam već istakao osim etilnog alkohola postoje još i drugi alkoholi, koji su sposobni za miješanje sa benzinom, a da se stvori izvrsno tekuće gorivo za motore. Od tih je najvažniji metilni alkohol, koji je u posljednje vrijeme dao zanimive rezultate kao primjesa za tekuće gorivo. Metilalkohol se dobiva pri procesu destilacije drva.

Vidjeli smo, da je kod normalnog sagorijevanja korisni efekat tim veći, što se kalorije brže oslobode i što ih se više tokom izgaranja pretvori u energiju. To baš ide u prilog primjeSanju metilnog alkohola smjesi, jer je ovaj isparljiviji od etilnog alkohola i ima pri običnoj temperaturi veću napetost para. Samo kod metilnog alkohola su određenije granice rastopnosti u benzinu. One se kreću između 5—8% metilnog alkohola i iznad 65% metilnog alkohola. U Francuskoj i Njemačkoj izvedeni su sa uspjehom pokusi sa smjesom od 70% metilnog alkohola i 30% benzina kao i kod nas u Tesliću, gdje se smjesa od 100 uteznih djelova metilnog alkohola i 20 uteznih djelova benzina već preko dvije godine upotrebljava kao isključivo gorivo za šumske motore.

Iz toga slijedi, da dodatak metilnog alkohola u prvonavedenim granicama još poboljšava smjesu etilnog alkohola i benzina u toliko, da povećava efekat iskorišćenja, olakšava upaljivanje i stavljanje u rad motora, te prouzrokuje hladniji rad istoga. Metilni alkohol još povećava u smjesi moć rasplinjenja, što je vrlo važno za pravilan rad motora. Ako se gorivo ne raspline, prije nego što dođe u valjak, onda ono ne sagorijeva potpuno kod eksplozije, nego prelazi u tekućem stanju u ulje i time spriječava pravilno mazanje cilindara. Ovim pitanjem u njegovoj cjelokupnosti se u Francuskoj bavio Dumanois. On je sa smjesom metilnog alkohola i benzina u motoru izveo vožnju od 105 kilometara bez ventilatora, a da voda u radiatoru nije prešla 75" C, i ako je temperatura vazduha bila 30°C.

282