JUS standardizacija
STANDARDIZACIJA
Južnoamerički pamuk
Brazil gaji gosipium peruvianum, varijeteta serido, čija vlakna imaju dužinu 27 do 33 mm, zatim sertao i slični dužine 26 do 31 mm.
Na jugu najviše se gaji varijetet sao paolo, čija vlakna imaju dužinu 23 do 36 mm. U severnim predelima Brazila gaji se gosiplum herbaceum, varijetet mata, sa vlaknima dužine 22 do 25 mm. Brazilski pamuk je beo do žućkast, mrkast (bršunlich) ili sivkast, delimično mrljav. Vlakna po površini nisu glatka.
Argentina gaji gosipium hirsutum. Pamuk iz severnoameričkog semena je beo, ima lep sjaj, a dužina vlakana iznosi 23 do 26 mm. Kratkovlaknasti pamuk čako je nečist ı neujednačenog kvaliteta.
Peru gaji gosipium peruvianum na obali Tihog okeana i gosipium barbadenze u dolinama reka. Najznačajniji varijetet je peru tanguis čija vlakna imaju dužinu 32 do 38 mm. Iz semena egipatskog pamuka su varijeteti peru-pima čija dužina vlakana iznosi 40 do 46 mm ı peru karnak, 40 do 42 mm. Boja ovih vlakana je svetlo žućkasta ili krem. Po kvalitetu i sjaju ne zaostaje za egipatskim pamukom. Afrički pamuk
UAR-Egipat gaji pretežno gosipium barbadenze na navodnjavanom terenu, najviše u donjem delu i u delti Nila. Najpoznatiji varijeteti su giza, menufi, ašmuni itd. Dužina vlakana varijeteta piza iznosi 32 do 40 mm. Vlakna su fina, ravnomerna, svetlo-mrko-žućkaste boje, svilastog. sjaja ı dobro se merceriziraju.
Menufi je više otporna sorta dugovlaknatog pamuka (36 do 38 mm).
Sudan, na navodnjavanom terenu gaji dugovlaknati pamuk vrste gosipium barbadenze, a najčešće varijetet lambert, gezira, sakel itd.
U pokrajinama sa dovoljno padavina gaji se i gosipium hirsutum, varijetet akala, nuba i dr. Uganda, u blizini Kampale, gaji razne tipove pamuka označene sa npr. AR, BR i sl.
Pamuk je egreniran na mašinama sa valjcima. Ostale afričke zemlje (Mozambik, Kongo, Tanganjika, Nigerija, Tanzanija, Obala Slonove Kosti, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Dahomej, Togo, Malavi, Zambija, Angola, Kenija, Nigerija, Cad, Btiopija, Mali, Rodezija, Burundija, Svazilend, Bečuana, Alžir, Maroko) gaje veće ili manje količine pamuka gosipium hirsutum iz američkog semena, ili gosipium barbadenze iz egipatskog semena, ili domaće varijetete pamuka.
Nastavak sledi:
Azijski·:-pamuk
Najveći proizvođači kratkovisknatog, pamuka u Aziji su Kina, Indija ı Pakistan, a manje količine pamuka različitog kvaliteta gaje Avganistan, Izrael, Burma, Irak, Koreja i Indonezija.
Indija gaji razne varijetete pemuka gosipium hirsutum, gosipium arboreum, herbaceum, indikum ı neglektum, a u manjem obimu hibride gosipium barbadenze.
Pakistan gaji kratkovlaknat pemuk, po kvalitetu sličan indijskom pamuku.
Kina gaji pamuk bele, žućkaste ili crvenkaste boje, kraći. Varijetet nar.kir.g pctiče od pamuka gosipium indikum.
U poslednje vreme Kina gaji veće količine pamuka gosipium hiisutum, boljeg kvaliteta, bele boje. Turska gaji pamuk gosipium herbaceum, varijetet jiri. Pored toga, gaji veće količine gosipium hirsutum lokalne selekcije.
Sirija gaji pamuk gosipium hirsutum iz seVeroameričkog. semena, varijetet koker. Pored toga gaji i varijetet palmira, tj. hibrid gosipium barbadenze ı gosipium hirsutum.
Tran gaji pamuk gosipium hirsutum, zatim gosipium barbadenze i hibride ovih vrsta.
Ostale azijske zemlje gaje manje količine pamuka različitog kvaliteta.
Sovjetski pamuk
Sovjetski Savez gaji pamuk gosipium hirsutum i gosipium barbadenze i hibride ovih vrsta, u Srednjoj Aziji, odnosno severnim predelima Srednje Azije, u Zakavkazju, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžikistanu i Azerbejdžanu, a takođe i na Krimu i Ukrajini.
Iz pamuka gosipium hirsutum proizvedemo je više selekcioniranih varijeteta. Ovi varijeteti označeni su brojevima i velikim slovima. Kvalitet ovih varijeteta je isti ili bolji od severoameričkog pamuka aplend.
Dugovlaknati sovjetski pamuk iz semena gosipium barbadenze je svetlo krem do žućkasto-mrke boje. Hibridni pamuk iz gosipium barbadenze i gosipium hirsutum je čist, svetlo krem boje.
Pamuk iz ostalih evropskih" zemalja Evropa proizvodi mnogo manju količinu pamuka od količine koju troši.
Glavni proizvođači pamuka su Grčka, Španija i Bugarska. Manje količine proizvodi Italija, Jugoslavija i Albanija. Najviše se gaji gosipium hirsutum koji potiče iz severoametričkog ili sovjetskog semena, u manjoj meri i gosipjum herbaceum a takođe i domaće hibride i selekcionirane varijetete.
Priredio Savić B. Stanko, dipl, inž.
69