JUS standardizacija

U tabeli 4 je:

ri — unutrašnji prečnik savijanja, S — debljina materijala,

• 100 [%]|— stepen deformacije.

Ako uporedimo napred prikazane propise videćemo da se bitno razlikuju samo u tome što je TGL uveo i faktor — B koji uzima u obzir uticaj brzine naprezanja na pojavu krtog loma i što je TGL definisao i izbor materijala za radne temperature niže od — 30 *C do — 60 "C.

U Saveznom zavodu za standardizaciju pripremljen je predlog teksta standarda JUS U.E7.010 — Noseće čelične konstrukcije od opštih konstrukcionih čelika. Izbor materijala. Nacrt standarda je izrađen na bazi TGL 12910 iz 1980. godine i bio je na javnoj diskusiji od 31. decembra 1986. godine. PRVO JUGOSLOVENSKO SAVETOVANJE POD NAZIVOM “STANDARDIZACIJA PREMAZA | SIROVINA ZA NJIHOVU PROIZVODNJU”

Od 24. do 26. listopada 1984. godine održano je u Dubrovniku u hotelu „Excelsior“, u organizaciji Društva za unapređenje standardizacije Hrvatske (DUSH) i Tehničkog odbora za standardizaciju Poslovne zajednice „,Boje i lakovi”, prvo jugoslavensko savjetovanje pod naslovom ,,Standardizacija premaza i sirovina za njihovu proizvodnju”. Pokrovitelj savjetovanja bila je Poslovna zajednica ,,Boje i lakovi“, Beograd, uz učešće svojih 37 članica, te uz suorganizatorstvo Jugoslavenskog saveza za standardizaciju i kvalitetu (JUSK), Saveznog zavoda za standardizaciju, Saveznog komiteta za energetiku i industriju, Saveznog zavoda za mjere i dragocijene kovine, Saveznog zavoda za društveno planiranje, Saveznog tržnoginspektorata, Privredne komore Jugoslavije i komora republika i pokrajina, Zajednice jugoslavenskih željeznica, Vojno-tehničkog instituta, SOUR Jugoinspekta, Jugokontrole — Rijeka, Zavoda za ispitivanje kvalitete robe — Zagreb, Jugoinspekta — Zagreb, Općeg udruženja kemijske industrije i industrije aume Jugoslavije, Građevinskog instituta — Zagreb i instituta za drvo — Zagreb.

U nizu savjetovanja i seminara koje je DUSH organiziralo iz raznih područja industrije u svrhu stručnog osposobljavanja i proširenja znanja u području standardizacije pokazala se potreba za savjetovanjem upravo na gornju temu. Savietovanje je bilo namijenjeno svim stručnjacima koji se neposred-

Tokom javne diskusije mnoge organizacije se nisu uključile u rad na izradi definitivnog teksta standarda, pa je objavljivanje ovog članka u biltenu ,,Standardizacija” naš pokušaj da se šira stručna javnost upozna sa načinom izbora materijala za izradu nosećih čeličnih konstrukcija od opših konstrukcionih čelika.

LITERATURA

1. Osnovi čeličnih konstrukcija, Beograd 1978 — Milosavljević, Radojković, Kuzmanović.

2. „Preporuke za klasifikaciju čelika koji se upotrebljavaju u zavarenim konstrukcijama” — Međunarodni institut za zavarivanje Dokument iis/iiw — 367—71, objavljen u časopisu „ZAVARIVAČ” br, 3/72.

3. Katalog zur Wahl der StahlgUtergruppen fur geschweisste Stahlbauten — 1964.

4. DASt — Richtlinie 009: — 1973.

5. Standard TGL 12910 — 1980.

no ili posredno bave problematikom standardizacije premaza, kao i sirovina za njihovu proizvodnju, sintetskim vezivima, pigmentima, bilo aa rade u okviru proizvodnje, kontrole kvalitete, unapređenja, pripremi rada, razvoju u svim sferama prometa, primjeni, prodaji, zaštiti čovjekove životne i radne okoline, ili se bave problematikom antikorozivne zaštite u građevinarstvu, brodogradnji, željeznici, JNA i t.d.

Na Savjetovanju, koje jeokupilooko 200 učesnika, izneseno je 42 referata iz područja zakonodavne regulative, s posebnim osvrtom na izradu i probleme oko izrade novog Z akona o standardizaciji, zatim bilo je riječi o kompleksnom programu standardizacije u ovoj oblasti, posebno sa aspekta primjene ovih proizvoda u velikim sistemima, željeznici, brodogradnji, JNA, građevinarstvu. Bila je dotaknuta i problematika primjene Zakona o prometu otrova u premazima i sirovinama za njihovu proizvodnju, zatim problemi kontrole kvalitete, potreba standardizacije sirovina, proizvoda i metoda ı t.d. |

Da bi napori organizatora i svih učesnika dobili što širi publicitet i auditorij, nastavljamo s objavljivanjem pojedinih tematslei povezanih referata s tog savjetovanja u biltenu „Standardizacija“, kako bi ih i tim putem učinili dostupnim i onim čitaocima koji nisu mogii pratiti Savjetovanje.

341

Standardizacija 1987./br, 3—4