JUS standardizacija

— Standardi Jadranbroda SB.5928, SB.5315. — |nterni propisi Elektroprivrede o zaštiti elektrovodnih stupova. 4. Plastični materijali — Grupa jugoslovenskih standarda G.S0O. . . ., G.S1...., — Standard Jadranbroda SB 6247 za pripremu plastičnih površina prije bojadisanja.

ANALIZA STANDARDA I PROPISA

Materija koju standardi i ostala regulativa obrađuju vremenom se mijenja i razvija, te je normalno da treba i standarde upotpunjavati.

· Međunarodna organizacija za standarde (ISO), revidira i dopunjuje svoje standarde u prosjeku svakih 5—6 godina. Svaka nova revizija je poboljšanje i usavršavanje standarda, a ne samo simplifikacija.

Prosječna starost naših standarda i propisa je oko 10 godina, a neki su stari 15—20 godina.

Jasno je da su takvi standardi i propisi zastarjeli i prevaziđeni. Uvidjevši izvjesnu prevaziđenost, te nedorečenost Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije, a na poticaj radnih tijela sa savjetovanja „Antikorozija” održanih 1974. i 1976. godine u Zagrebu, Savezni zavod za standardizaciju je 1978. godine formirao Stručnu inicijativnu grupu za reviziju ovog Pravilnika, te izradu novih. Ideja je bila da se donesu novi jedinstveni akti tehničko-pravne regulative iz područja zaštite od korozije. Diskusija sa savjetovanja objavljena je u Časopisu Zaštita materijala br. 7–8 od 1974. godine.

Revizija standarda iz grupe C.T7.311—C.T7.376 (premazi na alkidnoj bazi) koja je napravljena 1977. godine, a bila je još jedna revizija 1978. godine, nije zadovoljila šire grupacije osim proizvođača premaznih sredstava. U ovim standardima u odnosu na one iz 1967. godine izbačena je većina zahtleva u odnosu na vrijednosti fizikalno-mehanič kih Osobina. To je dovelo da postoji nesrazmjer između zahtjeva ove grupe standarda i grupe JUS-a H.C8.050—H.C8.062, koji propisuju metode ispitivanja premaza. Ova grupa propisuje metode provjere premaznih sredstava ı to fizikalno-mehaničke osobine.

Standardi grupe C.T7.311—C.T7.376 ne daju referentne vrijednosti, te je teško uspostaviti korelaciju između ove dvije grupe standarda.

Osim što se radilo na reviziji standarda koji propisuju izradu premaza na alkidnoj bazi, trebalo je izradiiti i standarde za premaze na klorkaučuk, ciklokaučuk, epoksi, poliuretanskoj i vinilnoj bazi. /

Jugoslovenski proizvođači premaznih sredstava već dugo proizvode ove vrste premaza, međutim, za njih postoje samo interni standardi proizvođača. Ovi se standardi međusobno razlikuju, Kako u osnovnom i sastavu , tako i u fizikalno-mehaničkim osobinama gotovih filmova, te to stvara po-

teškoće ako se hoće obaviti ispitivanje ovih osobina prema JUS-u H.C8.050, a koje zahtijeva Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije. U proteklom desetljeću mnoge fasade zgrada su obložene aluminijskim limovima, koje je trebalo zaštiti, a također postići određeni ton boje. Često se događa da su se zbog hitnosti limovi isporučivali nezaštićeni, a zaštita je obavljana na gradilištu. Kako ne postoje standardi koji obrađuju ovo područje u većem broju slučajeva, kada se nisu konzultirale stručne siužbe, došlo je do slabe prionljivosti zaštite i ljuštenja boja s fasade. Najčešće je uzrok bio miješanje premaza na raznim osnovama i nedovoljno domašćivanje površine.

Primjer nove revizije standarda iz područja zaštite od koro-

zije metala je revizija jugoslavenskih standarda: C.T7.100/84— Metalne prevlake i prevlake koje nastaju od osnovnog metala, definicije i označavanje.

C.1T7.220/84— Anodna oksidacija aluminija i aluminijskih slitina. Opći i tehnički uvjeti za anodno oksidirani aluminij. Definicije, klasifikacija ı označavanje.

C.T7.227/84— Anodna oksidacija aluminija i aluminijskih slitina. Utvrđivanje debljine oksidnog sloja pomoću mikroskopa sa svjetlosnim presjekom.

Standardi koji propisuju konzerviranje drveta, odnose se većinom na željezničke pruge, a ne na opće konzerviranje građevinskog drveta. Zaštita drveta u Privremenim tehničkim propisima za drvene konstrukcije obrađena je u točki 8 i to samo na jednoj stranici, što je najblaže rečeno neqovoljno. ZŽaštitu drveta treba obraditi posebno za oblo drvo, posebno za rezano drvo, posebo za poluproizvode, te gotove proizvode. Osjeća se potreba za boljom zakonskom regulativom iz ovog područja.

U pripremi je grupa od 5 standarda koji bi trebalo da zamijene Privremene tehničke propise, a peti standard obrađuje zaštitu i protupožarnu zaštitu drveta.

Za rad na regulativi za zaštitu od korozije betona i betonskih konstrukcija formirane su razne grupe, te angažirani razni instituti. Potrebna je njihova koordiniranost, te dosadašnjem volonterskom radu osigurati određena materijalna sredstva da bi se moglo brže raditi.

Oseća se takođe potreba za stanardima i zakonskom regqulativom, za plastične mase pogotovu zbog toga što se stalno javljaju novi materijali.

ZAKLJUČAK

Na osnovu iznetog, zaključujemo da je jugoslavenska zakonska regulativa iz područja zaštite materijala od korozije nedovoljna, te da ju treba doraditi ı upotpuniti.

Postojeće standarde koji obrađuju zaštitu od korozije organskim i neorganskim prevlakama, kao i standardi koji oDrađuju metode ispitivanja trebalo bi stalno usavršavati i dopunjavati. 351

Standardizacija 1987./br. 3—4