JUS standardizacija

1983. g, naziv ,,premazna sredstva za brodogradnju“ koji također pokriva proizvodnju jednog OOUR-a od 6998 tona u 1983. g. i npr. naziv ,,nepigmentirana premazna sredstva na bazi epoksidnih veziva” koji pokriva proizvodnju od 78 tona u 1983. g. unutar 17 naziva grupa proizvoda jednog OOUR-a s ukupnom proizvodnjom 26465 tona u 1983. g. Kod primjene nomenklature za prikaz sirovina u IND—1 dolazi do teškoća jer su za sirovine izdvojeni nazivi gotovih proizvoda i najčešće je nemoquće iz slijeda naziva „,sirovina—Proizvod” načiniti reprociklus. Iz nomenklature se može pobrojati oko 520 naziva proizvoda u granama proizvodnje ı prerade kemijskih proizvoda dok je u tim granama predviđeno oko 150 naziva sirovina što uz nemogućnost povezivanja u reprocjelinu onemogućava pravilno statističko izvještavanje. Tako je npr. za grupu grafičkih boja s proizvodnjom u SOUR „,Chormos” od 3230 tona u prvih šest mjeseci 1984. g. primjenom nomenklature iskazano 46 tona sirovina. U proizvodnji pigmenata, što je blisko premaznim sredstvima, primjenom nomenklature iskazuje se u odnosu na količinu proizvoda oko 12 % sirovina u kojima natron vreće sudjeluju sa oko 2 %. U grani proizvoda kemijskih spojeva kao sirovina izdvojen je naziv jednog doista tipičnog finalnog proizvoda „nepigmentirana premazna sredstva i firnisi na bazi ulja” iz 25 naziva u podskupini premazna sredstva. Nomenklatura sirovina s druge strane ne sadrži odgovarajuće nazive ili drugu oznaku otapala koja se koriste u proizvodnji premaznih sredstava.

Statistička istraživarija o reprodukcijskoj potrošnji, zalihama, nabavi i prodaji (1, 3) putem obrasca PB-11 bazira se na elementima naziva proizvoda, ali na nivou grupa (4). Detaljni sadržaj grupa proizvoda PB—11 ukazuje da ovdje grane proizvodnja kemijskih proizvoda i prerada kemijskih proizvoda čine dvije zasebne grupe bez daljnjeg raščlanjavanja u statističkom istraživanju. Možda se može postaviti pitanje svrsishodnosti obima pojedinih statističkih istraživanja koja se, kao u ovom slučaju, baziraju na nekim složenim elementima. Nomenklatura IND—1 odnosno IND—21 primjenjuje se i za izvještavanje „,Prodajne cijene proizvođača industrijskih proizvoda” (1) putem obrasca C-41.U +ipskim' obrascima C—41 još su uvjek u upotrebi stari nazivi i šifre (5) grupa proizvoda. U okviru tih grupa iskazuje se cijena proizvoda, reprezentanata, grupe proizvoda. Pravilan raspored proizvoda po grupama i nazivu grupa veoma su značajni za mogućnost formiranja cijena a time i za poslovnu politiku organizacija udruženog rada jer se mogućnost promjene povezuje s nazivima grupa proizvoda (6). Zbog toga se ne bi smjela dogoditi gruba greška da je porofen, fenolna smola, u obrascu C—41 navedena pod šifrom za grupu ,,Ostale umjetne mase na bazi celuloze”.

Iskazivanje i izračunavanje kapaciteta

U statističkim istraživanjima kapaciteti se iskazuju u ,,Izvje-

Standardizacija 1987./br. 3—4

štaju o korištenju kapaciteta” IND—K (1), u „Godišnji izvještaj o investicijama u osnovna sredstva i sredstva zajedničke potrošnje INV—01 (7) te u ,,Godišnji izvještaj industrije” IND—21 kao proizvodnja u okviru tehnički-tehnološko mogućeg vremena rada i u okviru projektiranog mogućeg vremena rada. Iskazivanje kapaciteta putem obrasca IND—K i INV—01 bazira se na elementima naziva postrojenja dok se u IND—21 iskazivanje bazira na nazivu grupe proizvoda. Ka-

pacitet postrojenja je tehnička veličina koja se izračunava na odgovarajući način za pojedino mjesto mjerenja kapaciteta (8). Metodologija iskazivanja kapaciteta u statističkim istraživanjima u skladu je s načinom izračunavanja u SOUR „Chromos” (8) međutim problemi se javljaju u usklađivanju kapaciteta pojedinih mjesta mjerenja kapaciteta s traženim kapacitetima po elementima u statističkim istraživanjima. Za statističko istraživanje putem IND—K za „,proizvodnju boja i lakova” (za IND—21 naziv te podskupine je ,,proizvodnja premaznih sredstava”) kao elementi istraživanja nomenklaturom (9) su utvrđeni osnovni strojevi proizvodne linije kao npr. trovaljci, mješači, disperzeri, centrifuge ı dr. Budući da u stvarnoj proizvodnji skupina strojeva čini proizvodnu liniju (mjesto mjerenja kapaciteta) sa svojim kapacitetom teško je realne kapacitete proizvodnih linija preračunati na elemente istraživanja prema nomenklaturi da bi se putem IND—K jednoznačno i točno iskazali kapaciteti pojedine RO ili OOUR što je očito svrha statističkog istraživanja. U istraživanjima putem INV-01 nomenklatura (10) za „proizvodnju boja i lakova” predviđa kao element iskazivanja kapaciteta stare nazive za grupe proizvoda kao npr. uljene boje, mineralne boje, lakovi i emajli, firnisi itd. Iskazivanje kapaciteta po ovim elementima bliže je realnim kapacitetima pojedinih mjesta mjerenja kapaciteta ali je pitanje koliko je ovakva razdioba elemenata odgovarajuća i kamo svrstati npr. investicijske objekte u proizvodnji grafičkih boja ili brodskih premaza.

Kod iskazivanja putem IND—21 tehničku veličinu kapacitet postrojenja mora se preračunati na kapacitetsku veličinu moguće proizvodnje pojedine grupe proizvoda što samo po sebi predstavlja poteškoću ako podatak mora biti točan, jednoznačan i imati svojstva aditivnosti. Problem je uzrokovan time što se ista grupa proizvoda po nomenklaturi, proizvodi na različitim postrojenjima ili se na istom postrojenju proizvedu različite grupe proizvoda.

Podatke o kapacitetima koje tehničke službe dostavljaju statističkim službama u organizacijama udruženog rada, ove službe moraju preračunati prema namjeni statističkih istraživanja, što se u slučaju podataka o kapacitetu odnosi na tri istraživanja. S obzirom na različiti nivo ı različite elemente po kojima se kapacitet iskazuje preračunavanja predstavljaju dosta velike poteškoće a iskazni podaci ne garantiraju

točnost. U osnovnom statističkom istraživanju kapaciteta

putem IND —K u uputama (9) se navodi da nomenklatura strojeva ,,. . . već nije jednoobrazna ni za kapacitete za koje je

353