Meksiko, стр. 15

djeca u tjelesa matera i mogu živjeti i rasti samo uživajući kukuruz. A bio je samo slučaj ili milost bogova, ako su Indijanci, dok su još bili nomadi, naišli na struk divljeg kukuruza. Najčešće su morali gladovati, a na njihovo tjeskobno pitanje: gdje je spilja Cinealli, bio je samo jedan odgovor: To znaju bogovi.

Ali to nisu znali ni bogovi, a upravo su oni naročito željeli da to znaju, jer na zemlji su kukuruz nazivali »trava bogova«, i, kad bi ljudi saznali, da sveznajući ne znaju, gdje raste njihova vlastita trava, dokrajčilo bi to poštovanje religije i spremnost na žrtve.

Zbog toga su bogovi povjerili jednome od svojih, da za njom traga. On je razmjerno brzo opazio, da skrletnocrveni mrav posjećuje kuću kukuruza, i to samo za takozvane Žmirkave noći. Božanski detektiv dugo nije mogao pronaći adresu ove kuće. Tek nakon pedeset i dvije godine motrenja uspio je za Žmirkave noći zateći skrletnoorvenog mrava, kako izlazi iz pukotine na brijegu noseći na ramenu čitavo zrno kukuruza. Upravo onako, kao što bi · a takvu slučaju učinio i zemaljski detektiv, preobukao se božanski, preobukao se u Skrletnocrvenog mrava i provukao se kroz pukotinu u spilju Cincalli, koja je od dna do vrha bila kreata zlatnim zrnjem. Tako su bogovi donijeli kukuruz ljudima i dokazali, da znaju, gdje ga se može naći.

1 Čovjek je sađa postao :golPon čovjek. Više nije morao naokolo lutati, da sebi nađe hranu, zakapao je zrnje u zemlju i čekao, dok. ono usSkrsne i pogosti ga ručkom. Zasjevši tako na jednom mjestu sagradio je sebi krov, a iz više koliba razvila se zajedn:ca.

Ali bogovi nisu dali čovjeku prevelikog obilja, trebalo je da on i dalje zav'si od bogova. Davali su mu kukuruz oskudno, bilo je nerodica i gladi. Ljudi nisu htjeli skrušeno primati glad, branili su, se. Za dobrih godina pun'li su hambare za slabe godine.

Nakon što su Španjolci provalili u zemlju, provalili su i u te hambare i ukočili se od požude, ugledavši zlato, nagomilano do stropova. Teško su se bili razočarali, kad su samali, da je to samo zrnje poljskog ploda. Poslali su doduše nekoliko uzoraka, u Španjolsku, ali dvor je već poznavao zrnje: donio ga je Kolumbo, ali nije za njega pobudio zanimanje. Neki španjolski grandi, koji su ga zasadili u svojim vrtov:ma kao kurioznu biljku, požnjeli su samo prez:rno mrštenje svojih dama. :

Dvadeset godina nakon Cortezove misije poklonili su osnivači grada Valladolida u Yucatanu svom gradu-patronu u Španjolskoj vreću kukuruza. Gradski oci španjolskog Valladolida umjeli su bolje cijeniti dar. Posijali su kukuruz, proširili ga cijelom Evropom i osno-

9 •