Meksiko, стр. 17

· To bolje znaju u Calle Mesones, što znači whitecorn number two. Calle Mesones je ulica vreća s paprom, slikovito i konkretno. Ovamo se dopremaju vreće sa čilskim paprom, ovdje leže i otpremaju se odavde, kao i vreće sa drugim mirodijama, s ljudskom i stočnom hranom, u prvom redu s kukuruzom. Iza šaltera i na telefonima špekuliraju vreće papra u ljudskom obliku.

Danju je kolnik ove ulice neprohodan, jer ga zakrčuju teretni i osobni automobili; nosači, koji su došli sa sela i ovdje istovaruju i utovaruju terete, ne samo da nemaju auto nego nemaju čak ni cipele.

' Ono, što u ovoj ulici ne služi direktno veletrgovini živežnim namirnicama, služi joj indirektno. Trgovine vrećama i konopcima od henequćna, vlakna iz Yucatana, rad:onice 8 ogromnim. kotačima za popravak ogromnih teretnjaka, stolarije, u kojima se proizvode sanduci i — specijalitet, kojeg. u inače sličnim ulicama. parisk:h tržnica nema, — prodavaonice oružja 8 revolverima za nakupce kukuruza.

Calle Mesones je burza, ali njeni su članovi uvijek u blizini robe. Drugačije nego na čikaškom Board of trade. Tamo se doduše osjeća lula burzijanaca, ali ne vidi se nijedan klip kukuruza. Još se manje vidi, da klipovi kukuruza plešu onako, kako svira ta lula. (Filmski operater: prebacite svijetlo s kurseva na ploči čikaške burze i snimajte, kako tortille u tortilleriji skaču sa dlana na dlan!)

Pri aranžiranju tog baleta sudjeluje toliko režisera i koreografa, da onaj, kome kukuruz nije divertissement, nego hrana, ni najmanje ne uživa. Ali nije samo burzovna špekulacija uzrok, što otac naš ne čuje molitvu za kukuruzni kruh svagdašnji. Mnogim teškoćama pri-

družila se još jedna.

Sjedinjene Države Sjeverne Amerike kupuju meksičku radnu snagu. Nude dnevnice do osam dolara i ugovore do devet mjeseci, dakle mogućnost zarade, kakva se ne smiješi nijednom. poljoprivrednom radniku u Meksiku. Počelo je masovno preseljavanje preko granica, prava seoba naroda. Čitavi Su se distrikti Meksika ispraznili, jer su njihovi stanovnici zaposleni na plantažama rajčica, špinata, prokula, u voćnjacima i na popravku željezničkih pruga u Kaliforniji i Teksasu.

Seljak je ostao bez radne snage. Zato odlazi kao »bracero« u SAD, ili mjesto kukuruza, koji mu donosi samo 325 pesš po. toni, sije na primjer sezam, koji mu donosi 1100 pesa. Sve druge korisne biljke mnogo se bolje plaćaju nego kukuruz, bez kojega bi narod pomro od gladi.

11