Meksiko, стр. 26

KULTURNA POVIJEST KAKTUSA

Goethe Cortez Spitzweg

Stifter Napoleon Humboldt Karl May Hebbel Henri Rousseau

IT. Heraldika

Ne, gospodo, nije Meksiko stavio u svoj grb kaktus stoga, što je tu zavičaj kaktusa. Amblem je postojao već prije nego što su Azteki ugledali svoju zemlju. Oni su došli sa sjevera, takoreći iz hiperborejskih šuma Amerike, da potraže domovinu, domovinu, koja im je obećana proročanstvom. Dugo su, boreći se, tumarali uzduž i poprijeko, dok godine 1325. nisu našli obećanu zemlju. Nije moglo biti nikakve sumnje, cilj je bio markiran upravo onako, kao što je bilo navedeno u proročanstvu, trokraka opuntija, okrunjena sa dva rasevala cvijeta, izrasla je iz pećine oplakivane vodom, na kojoj je savio gnijezdo kraljevski orao sa zmijom u pandžama.

Ovdje, na .jezeru, po sprudovima, rtovima, obalama i otocima naselili su se umorni putnici i svoje prebivalište nazvali, kao što su ga zvali već u snovima o Svojoj seobi: »Tenochtitlan«, kaktus na kamenu. Danas se grad zove »Meksiko«. Orao i zmija nestali su iz okolice, ali kaktus još i sad, kao i nekoć, dominira ovim krajem. Meksiko ima kaktus na zastavi, na žigovima i na novcu, i mnoga indijanska obitelj, da bi pred vicekraljem opravdala zahtjev, da joj - se prizna plemstvo, dala je nacrtati svoje rodoslovno stablo, ali ne kao stablo, nego kao opuntiju. Kad posjetite nacionalni muzežj, vidjet ćete u dvorani kodeksa, da krakovi opuntije, koje je priroda oblikovala kao natpisne pločice, mnogo logičnije odgovaraju za pisanje im=na i brojeva godina nego listovi lipe i hrastova, koji rastu na evropskim rodoslovnim stablima.

20