Naša stvarnost

4 NAŠA STVARNOST

razoružanja počelo se, pod pritiskom tih fašističkih ispada, čak i u skroz demokratskim zemljama raditi na proširenju naoružanja. I grupisanje država stalo se izvoditi na čisto voinoi osnovi. Sovjetska Rusija, Engleska, Francuska, Belgija, čak i Švajcarska povećavale su svoje vojne budžete, spremajući se da odbiju fašističke prepade. Abisinija i upad u Porajnie dokaz su da su opasnosti od tih prepada stvarne.

U svoi toi uznemirenosti utopile su se one lepe nade O stvaranju nove Evrope na osnovi iskrene saradnie medju narodima. Danas izgledaju tako daleko izgublieni u prošlosti svi oni planovi Brijana o sporazumu Francuske sa Nemačkom, Italijom, Engleskom i na osnovu njegovom i razoružanju i umirenju naroda. Na iednoi od sednica Društva Naroda uzviknuo je taj veliki državnik Francuske: „Dok sam ja na ovom mestu, neće biti rata”. I nehotice se nameće misao da su sa Brijanom iščezle i ove nade da će se mir održati. U stvari Brilan je bio izraziti predstavnik onih političara, koji su duboko verovali da će se razoružanje ipak moći izvesti, jer da to žele mase sviju naroda. I svakako mase to žele u svima krajevima Evrope, ali njihova želia ne dolazi ioš do puno izražala.

Neosporno je da je sve to razočarenje dalo povoda svima ranijim organizacijama za utvrdjivanje mira u svetu, da se ponovo pojave sa svojim zahtevima. Te su organizacije i posle stvaranja Društva Naroda produžile da postoje, u Evropi kao · i u Americi. Ali su one mogle slabo ispoliavati svoiu poduzimljivost u vremenu, kad se u Ženevi {oš onako duboko verovalo u mogućnost razoružanja. One su ustuknule. pred onim moćnim zanosom koji je posle rata zahvatio pored masa i sve odgovorne državnike u korist utvrdjivanja iskrenog: mira. Nadati se samo da će te organizacije, pojavliujući se danas ponovo na · medjunarodnoi političkoi pozornici, uneti više stvarnosti u svoje zahteve.

Veliki deo tih organizacija zadržao je ono ranile neodredjeno, nešto sladuniavo obeležie. Neke od njih, naročito one iz Amerike i Engleske, veruju mnogo u moć crkve i nadaju se, da će njoi poći za rukom da ublaži suprotnosti medju narodima. Drugi misle, da će prostim širenjem same ideje O miru Uu mase narodne primorati vlade da napuste sve ratne i zavoje-. vačke prohteve. Poznati pacifista, veliki naučnjak Ajnštajn predlaže u iednom proglasu upućenom. američkom narodu, da