Naša stvarnost

RUZVELTOVA AMERIKA

Razumeti Ameriku znači shvatiti specialni karakter njenog stanovništva. Američko stanovništvo nije birala priroda po principu biogenetičnom. Odabiralo se ono samo po principu ekonomskom. U Americi nisu se, kao u drugim zemljama, radjali ljudi svakojakih umnih i telesnih sposobnosti i svakojakih moralnih sklonosti, nego su u nju, u doba njenog stvaranja pa sve do svetskog rata, nagrtali ljudi uglavnom srodnih sklonosti i osobina: ljudi željni avanture i materialnog bogatstva. Ne priroda, nego zlato, nafta i neograničena zemlja vršili su selekciju američkog ljudstva. I zato, izuzimajući nekoliko valova političkih i verskih izbeglica, u nju nisu dolazili umetnici, mislioci, fizički slabiji i temperamentalno pasivniji, svi oni koji unose mekotu u dnevni život, nego ljudi muški, u najsnažnijim godinama, navikli na rad i borbu, i nada sve nadahnuti željom da se ekonomski potvrde. To su ljudi koji su stvorili Ameriku. To su ljudi čiji je pečat ostao na Americi i danas: pečat fizičkog zdravlja, energije, žustrine, nerazvijenosti kulturnih vrednosti, političkog slobodarstva, izvesnih primesa sirove religioznosti, i pre svega nesrazmerno razvijenog istinkta za sticanjem ekonomskih dobara. Potreba preduzimljivosti, samopotvrdjivanja, isticanja ekonomskog uspeha i fizičke energije, kao i uverenje ili bar iluzija o nezavisnosti osnovne su crte koje karakterišu današnjeg Amerikanca. Taj takav duh, utoliko jače što nije bilo izradjenih kulturnih vrednosti da ga skrenu ili ometu, stvorio je najviši kult današnje Amerike: kult ekonomskog individualizma. Cela istorija Amerike izražai je manje više toga kulta u dnevnom životu do bezobzirnosti. Prvašnji doseljenik, s prirodnim bogatstvima pred sobom koja su mu se činila bezgranična, vršio je najsiroviju njihovu eksploataciju. Tamanio je divliač dok divliači nije nestalo. Sekao šume a nijedno novo stablo nije zasadjivao. Iskorišćavao je zemlju sve dok je nije, potpuno posnu, morao ostavljati i tražiti drugu. Bušio izvore nafte na rasipnički način, bez obzira da li na nekoliko metara od nje hiliade drugih ne buše slične izvore i da li to nerazumno rasipanie neće dovesti do presušivanja prirodnog bogatstva. Takva bezobzirna eksploatacija bila je njemu utoliko prirodniija što taj čovek, doseljienik, Amerikanac, nije imao osećanje da je to njegova zemlja, zemlja njegovih prethodnika i naslednika, zem-