Naša stvarnost

~

–

e

38 NAŠA STVARNOST

u zvonkim frazama koje kriju umor i mrtivilo. 1 sevdalinke su sve u ispoljavanju derta, erotske razgolićenosti i žalosti iednog sloja čiji je čitav društveni aktivitet bačen u pozadinu. One ispoljavaju psihu kojoj ie tudi i nepoznat — a i nepoželjan svaki pokret izvan teleridža i čardaka.

Ilirizam, prvi zreliji pokret gradjanstva u Hrvatskoi pokret koji ie značio početak uobličavanja specifične hrvatske kulture a u izvjesnom smislu dovršavanje stvaranja hrvatske nacionalne individualnosti — živo je odjeknuo medju bosanskim katolicima. — Katolički živalj kao cjelina bio ie dotada lišen jedinstvenog: kulturnog razvitka. Ali ie nećosporno da je franjevački katolički red odigrao izvjesnu ulogu u tom razvitku. Bila je to manastirska, seminarska kultura, vjerska, cjelomudrena i ćudoredna. Iz tih uskih okvira ona nije ni izišla. Crkvene okvire ona nije mogla prevazići. Ona nije imala širine, raznolikosti i bogatstva gradske kulture Dubrovnika, stvarane na trgovačkoj snazi patricijske republike. U izvjesnom smislu je ona ipak bila ognjište jednog i narodu bliskog kulturnog života: njena tendenca je bila služba bogu i crkvi, ali njeni oblici i način izražavanja bili su narodski — i u tome je nesumnjivo njen istoriski značaj. Književni rad Divkovića, Posilovića, Margetića i dr. iako nema po svom sadržaju većeg istoriskOg značaja, iako ne pretstavlja tačke na koje se savremene, napredne kulturne snage U kontinuitetu društvenog progresa mogu nasloniti, utoliko je značajniji kao Iorma, izražajni jezik. — llirizam će Za taj Živali značiti ne samo potstrek za uobličavanje njegove hrvatske nacionalne svijesti, već i kulturni preporod i oživljavanie. To će biti kulturni rad koji će i sadržajno prevazići ranije torme. Orijentacija katoličkog življa na Zagreb bila je u prvom redu uslovljena ekonomskim faktorima: povezivanjem, iako nerazvijenog, gradijanstva, s razvijenijim kapitalstičkim uslovima u Hrvatskoj. Baš usled toga što su feudalni okviri Bosne onemogućavali tom gradjanstvu razvoj, ono ije tražilo i nalazilo čvršćeg ekonomskog uporišta u gradjanstvu Hrvatske i Slovenije koje ie bilo razvijenije, iako takodie stegnuto eu dalnim okovima, samo drukčijeg oblika. Gradovi su u razvitku (trgovina i nešto industrije) i katoličko: (sada hrvatsko) gradjanstvo progovoriće ne vjerskim, već hrvatskim sadržajem i jezikom. Ranije forme (rad franjevaca) poslužiće kao sretstvo za izražavanie nove misli, pa će i same biti usavršene i razvilene u skladu sa razvojem i nastankom same fe misli. 1 nikakvo čado, što će ta nova misao, iako bez značajnih umijetničkih tekovina, u cjelini napredna, biti izložena kroz usta svećenika.*)

ı) Fra Grga Martić saradjuje u „Datnici”, a Martin Nedđić daje „Razgovor koga vile ilirkinje imadoše”. Uz Fra Grgu Martića je svakako najznačajnija ličnost pokreta Martin Jukić.