Naša stvarnost

54 DANAŠNJICA.

šlo pitanja narodnosnih sporova Čeha i Nemaca igra najveću ulogu. Znalan “deo svojih pristelica regrutuje narodno-socijalistička stranka iz redova šekstilnih radnika. To je otuda šlo je čehoslovačka tekstilna industrija razgrađena uglavnom na češko-nemačkoj feritoriji. Pri tome se narodno-socijalistička parfija, mnogo više nego socijaldemokralska, oslanja uvek na srednje slojeve, zanatstvo i činovnišivo.

Jubilarni „Majovi list" izveštava da narodno-socijalistička sfranka danas ima 4050 političkih organizacija, njena radnička centrala koja broji 68 stručnih saveza ima organizovanih 318.344 člana. Dalje sfranka ima dobro izgrađenu Uniju čehoslovačkih zadruga. Organizacioni aparat dopunjuju ženske komisije kojih ima 1250; u samostalnom organizacionom okviru radi omladina koja u svom savezu na 1025 organizacija ima 41.000 mladih devojaka i mladića. Najmlađa organizacija sfranke je antifašistička borbena „Slraža slobode” koja, u270 zborova, ima organizovanih 22.000 ljudi. Ponos siranke je giganfsko štamparsko preduzeće „Melantrih”, koje štampa jednovremeno 40 časopisa i novina u 240 miliona egzemplara godišnje.

Narodno-socijalistička partija nije međufim jednako jaka u svim delovima“ Republike. Pri izborima od 19 maja 1935, ona je dobila ukupno 755.880 glasova. Od toga u Češkoj 494.480 (11.6%0); u Moravsko-Šleskoj 198.197 (9.8%); u Slovačkoj 51.930 (3.2%)); u Pofkarpatskoj Rusiji 11.273 (3.6%).

Sa svojom velikom političkom fradicijom, jakim i moćnim organizacionim aparatom, svojom demokratskom i anlifašističkom ideologijom, · narodnosocijalistička sfranka, zahvaljujući svom ceniralnom položaju u čehoslovačkoj politici i velikom ugledu ljudi koji je vode, uspela je da poveže veći deo demokrafskih sfranaka u jednu guvernmanfalnu koaliciju, koja danas. stvarno prefstavlja demokralsku oazu u Srednjoj Evropi. Ta koalicija se održava dosta feško zbog izvesnih krupno-agrarističkih elemenala u agrarnoj stranci, koji, prirodno, žele druge političke kombinacije. Zahvaljujući samo narodnosocijalističkoj slranci, koalicija se održava. Ali, fo je istovremeno i slabost partije, pošto ona smafra ovu vladinu koaliciju kao jedinu moguću demokrafsku koaliciju. danas, jer, izgleda, da se boji svakog drugog demokratskog bloka, koji bi se jače oslonio na mase, koji bi olsekao od sebe kolebljive krupno-agrarističke elemente. Ali, ako bi razvoj narodno-socijalističkesiranke u budućnosti išao u istom pravcu kojim je išao u prošlosti, kada se siranka razvijala i menjala prema polrebama političkog živofa uvek u pravcu sve veće demokrahizacije, onda bismo mogli doći do zključka da neće.

ostati na pola pula. {Po dr. V. Vaceku}

KRAMARŽOVE LEGENDE

Smrt dr. Kramarža prokomenlarisana je i u našoj štampi kao događaj koji znači gubitak jednog od najistaknutijih političkih preistavnika Čehoslovačke. Malo gde je međutim zabeleženo koju Čehoslovačku je dr. Kramarž preistavljao. Zato nije suvišno pomenuli da je dr. Kramarž u poslednjim godinama bio onaj političar oko čije ličnosti je irebalo da se izvede koncentracija anfidemokratskih, fašističkih snaga u: Čehoslovačkoj. Prilikom poslednjih izbora, on je zajedno sa avanfu-