Naša stvarnost

LOGIKA DEMOKRATSKOG PRINCIPA

Kad je reč o logici demokratskog principa vlade, onda se fu može imali u vidu ili doslednost demokratske vlade ili dosledna upolreba prava vladanja. Ovo drugo, praklično, svodi se na pitanje o granicama vlasti većine, odnosno na pilanje da li je većina vlasna da učini šta hoće, pa recimo i da odluči o ukidanju demokralije? Može se uzeli da bi u logici demokratije bila ovakva odluka većine o ukidanju demokralije i zavođenju autokratskog sistema vlade (ma koje vrste). U ovom smislu rezonuje se i o onoj odredbi francuskog Ustava od 1875 (odn. dopune od 1884) koji ulvrđuje da „Republikanski oblik vlade ne može. biti predmet predloga za reviziju”. Tu se veli, mada ima i prolivnih shvalanja'), da iznad jedne uslavolvorne vlasli nema više vlasti, i da su otuda ograničenja vlasti ustavolvorca neprirodna i nelogična: onaj koji menja uslav sloji iznad njega i može ga menjati po svom shvatanju, dakle mogao bi izmeniti ı republikanski oblik vlade.) Time se ova ustavna ograničenja, koja postavljaju granice vlasti ustavolvorca, čine iluzornim, kao što su iluzorna i ona ograničenja o folalnoj izmeni uslava, koja se mogu izvesti iz pojedinih odredaba?) ili koja su izrično predviđena. Pod pretpostavkom da je ovde reč o ustavima koji uvode demokralski princip vlade. moglo bi se uzeii da je u logici ovoga principa, da vladajući činilac (suvereni narod) odluči kako hoće, bez obzira na sva mogućna ograničenja u usflavima, pošlo se la ograničenja čine prolivrečnim sa logikom samog principa: onaj koji vlada vlastan je da promeni i samu osnovu na kojoj počiva njegova vlada i da uvede drugu. Taj eventualni akt ukazuje nam se kao neko odricanje od svoga prava, u ovom slučaju prava na vladu, i fakvo odricanje sasvim je mogućno preliposlavili i primili.

Čini nam se ipak da baš s obzirom na demokratiju ovo pitanje ne bi moglo bili tako jednostavno objašnjeno. Pre svega, ne bi frebalo ovo pravo na upolrebu vlasti vezivati za demokratiju i za njenu logiku. Ne bi prema tome bilo ispravno reći da je u logici demokratskog principa da većina može odlučili o ukidanju demokrafije. U logici je svakog principa vlade, a

1) Esmein: Elčmenis du droit conslitutfionnel, 1914, p. 1076. Esmen je proliv, iz formalno-pravnih razloga.

2) dr. Đorđe Tasić: O reviziji po našem Usfavu, Arhiv, 1923.

3) Slobodan Jovanović: Ustavno pavo Kraljevine S. H. S, shlrana 67. ·