Naša stvarnost

RATNA PRIVREDA

U svjelskom ralu slečeno je iskustvo da je pobjeda na sfrani onoga koji ekonomski duže izdrži. Iz log iskushtva povučena su dva zaključka. Jedan, tačan, da onaj ko misli da zagazi u raf, mora svoju privredu još u miru lako da organizuje, da ona čitavom svojom funkcijom ima samo jedan cilj: što veći rafni potencijal. Drugi, pogriješan, da će {ek ra pokazali, ko je ekonomski jači i da, prije nego šlo izbije raf, rafna privreda nema razloga da podbaci.

Ovaj pogriješni zaključak je fatalistički. Taj fatalizam, po kome će ral, iscrpivši sve snage privrede i društva, pokazali koliko je besmisleno ono što se sad čini za njegovu pripremu, hvala dublji korjen zato što je s rafnom privredom nastupila sjajna ko . njunktura u nekim zemljama. izgleda kao da se osfvaruju čudesa. Ko ne vjeruje u njih mora da postavi pitanje, kako to da pripreme za rat u nekim zemljama već godinama gulaju najveći dio proizvodnje i ljudskih snaga, a još uvijek ljudi imaju šla da jedu. S vremena na vrijeme čuje se kakav krik očaja, kuda sve to vodi? A onda se opet nastavlja dalje i sve infenzivnije s pripremama za ral.

Oni koji spremaju rat prisilili su i one koji ga neće da se spremaju za njega. Razvija se leorija rafne privrede, lileratura o njoj postaje nepregledna, izlaze časopisi posvećeni njenim problemima. Prvi elemenii neke feorije ralne privrede pojavili su se još prije svetskog rala. Danas lo nije vrijedno spomena foliko po sadržini, koliko kao znak da je već tada bilo jasno kako su ogromni zahtievi koje će privredi jedne zemlje postaviti rat.

Kad je rat izbio, onda su njegove polrebe i prilike svake pojedine zemlje odlučile kakve sve organizacione i konfrolne mjere ireba zavjesli u privredi, pa da ona funkcioniše što bolje sa slanovišla vođenja rala. Konirola nad privredom postala je sastavni dio organizovanja pozadine. Najprije je zahvaćen fransport, zalim proizvodnja u pojedinim preduzećima koja su preudešena za ralne pojirebe, napokon proizvodnja i raspodela živolnih namirnica civilnom slnovnišivu. Tako su se u raznim zemljama razvile različile ratne privrede, i la razlika zavisila je od veće ili manje oskudice koju su one irpjele. Ali i ondje gdje je bogalstvo bilo veliko, kao u Engleskoj, razvila se bila ralna privreda kao sistem, jer je sliralegija zahijevala da se ona zavede.

U ugovorima o miru analemisan je ral. Ali ta analema nije