Naša stvarnost

KULTURNO NASLEĐE FRANCUSKE 87

razvoj proizvodnih snaga, a naročilo iskorišćavanje novih izvora pogonskih snaga, među koje najvidnije meslo zauzimaju vodeni padovi, a zalim polel hemijske industrije, elektro-metalurgije i elekiro-mehanike, sve je lo učinilo da se duboko izmeni opšli ekonomski sklop Francuske i poveća njen indu-

sirijski, potencijal.

NEKOLIKO BROJEVA...

Proizvodnja kamenog uglja popela se od 41 miliona fona pre rala (6 miliona 1847) na 54 miliona fona 1930 godine.

U oblasi elektriciteta, termičke cenirale daju 8 miliard} kilovata, a hidrocenirale 9 miliardi kilovata.

Froizvodnju gvožđa, koja dosliže 50 miliona fona, prevazilaze samo S.A.D. Industrija prerade gvožđa dala je 10 miliona 441.000 šona livenog gvožđa i 9.666.000 iona čelika. Od 1927 do 1930 godine izrađeno je u Fran-

cuskoj 300.000 auloemobila.

FRANCUSKI RAD — RAD VISOKOG KVALIYETA

Francuska nema fakmaca u proizvodnji i izvozu velike mode, konfekcije i luksuznih šešira i kapa, gajlana od svile i pamuka, finog rublja, veštačkog cveća, čipaka ild.

Bilo bi suviše dugo nabrajali sve moguće poznale arlikle iz raznih indusirija (keramika, staklo, drvo, igračke, hartija ild.) za koje Francuska nema Takmaca na svelu. Jedna specijalna napomena može se učiniti za knjigu. U Francuskoj se danas izdaje više novih dela nego u Engleskoj i S.A.D. 10.000 fona knjiga šalje se svake godine u inosfransivo.

SEPEENII SLOJEVI U FRANCUSKO! SE PRIBLIŽUJU RADNIM SLOJEVIMA

Nekad se silna buržoazija u Francuskoj, čak i kada se po svom načinu života približavala radničkom svelu, razlikovala već ma prvi pogled svojom ideologijom,svojim inferesima i fležnjama. Ali, danas, slivari sasvim drukčije stoje. Propali rentijer, frgovac koga je uništio veliki kapital, štediše koga su upropaslile finansijske mahinacije, inžinjer bez posla, arhitekta koji nema šta da gradi, lekar bez pacijenata, student bez budućnosli, svi ovi inteleklualci ne mogu se više solidarisati sa onima koji su ih gumuli u bedu i očajanje.

Francuski narod izjasnio se za program odbrane slobode i odbrane hleba. On hoće da oživi prosperitet u gradovima i selima i želi da boljim radničkim nadnicama, većim platama i penzijama, odgovara obnova poslova za irgovca, malog indusirijalca i zanašliju.