Naša stvarnost

JEDAN POGLED 49

parčani i raslureni, fe se za svaku, relativno malu površinu ili predeo moraju izvodifi posebni radovi. Međutfim, slanovnik krša je ekonomski vrlo slab. Osoblio kada ne može da nađe nove privredne izvore izvan svoje oblasti. U mnogim predelima zbog rasparčanosli i skučenosfi ziralnih površina, ne mogu se melioracioni radovi izvesti ni na zadružnoj osnovi.

Pitanje maklerijalnih sredstava melioracija prestavlja jedno posebno pilanje. Mi nećemo u njega ulaziti, ovoga pula. U jednom ranijem radu”) kao i u drugom novijem"), ukazali smo da se maferijalna sredsfva, na primer, za regulisanje poplava, mogu znalno smanjiti, iskorišćavajući posebne speleološke i hidrografske odnose polja. Time bi se mogla veća sredsiva slavili na raspoloženje za izgrađivanje uređaja za navodnjavanje islih polja, odnosno polpunije izvesli njihove melioracije, sa manjim sredstvima. Hidrofehnički radovi na regulisanju poplava moraju se upufifi u ovom pravcu.

lako naša zemlja kao celina ima aktivnu zemljoradničku proizvodnju, zbog foga šlo je Dinarski Krš prosirana oblasi, to njegova pasivna poljoprivredna proizvodnja prestavlja jedan od najznačajnih privrednih problema. Naročito s obzirom da ova oblast čini jednu čeonu sfranu naše države, a naseljena je isključivo našim slanovnišivom „koje prifom pretstavlja fizički i duhovno jedan od najzdravijih delova našeg naroda. Ali, i druge činjenice daju poseban značaj ovome problemu. Stanovništvo Dinarskig Krša ne nalazi u samoj oblasti znanije privredne izvore, izvan poljoprivrede. Šuma je ogromnim delom uništena”), a stočarsivo je u opadanju*). Zarada izvan uže oblasti je, međutim, jedan od znalnijih privrednih izvora. Pored loga, ovo slanovnišivo ekspanzivno, namnožava se u znafnoj razmeri, šio progresivno komplikuje problem njegove ishrane i održanja. Zbog foga se ono već vekovima iseljavalo a i danas se iseljava u naše privredno bogatije oblasti. Ili nalazi zarade u drugim krajevima naše zemlje, kao i u drugim evropskim i prekomorskim zemljama. Međutim, oblasti u koje se iseljavalo ovo naše sltanovnišivo, i same zemljoradničke oblastli, uglavnom su već zesićene. Isto fako, danas dosta mali broj stanovnika Krša može da nađe dovoljno zarade izvan svoje uže oblasli u zemlji, kao i izvan nje. Ovo sve jače ističe problem pasivne poljoprivredne proizvodnje u Dinarskom Kršu i njeno poboljšanje u red najznačajnijih problema naše zemlje. Dr. Sima MILOJEVIĆ

9) Dr. S. M. Milojević: Melioracije Popovog Polja (Prilog privrednogeografskom proučavanju nošeg korsto.) Glasnik Min. poljoprivrede i vodo, br. 21, str. 71—94. Beograd 1928.

*) Id. Poljoprivredni odnosi i osnove poljoprivednih melioracija Mostarskog Blata (u rukopisu).

7) Philipp Bolif: Op. cit. str. 31; Jovon Cvijić: Op. cit. str. 11.

#2) Dr. S. M. Milojević: Jedan prilog pitanju o opadonju stočarstva u Dinarskom Kršu. Glasnik geografskog društvo, sv. XXI, 1935, sir. 101—103.

&