Naša stvarnost

EBONOMSEI UZROCI PALESTINSEAIH NEMIRA 195

jom, Bugarskom i Turskom. On je podvukao da ova tri zemlje pretstavljaju ogromno: prirodno bogastvo koje do sada još nije iskorišćeno, i da jugoistok Evrope i Mala Azija imaju skoro sve što je Nemačkoj pofrebno. Značaj Dunava, rekao je Dr. Funk, biće u fome, da omogući sivaranje jednog privrednog područja od Severnog do Crnog mora, u kome će se zemlje uzajamno dopunjavati...

Izgleda da jasnije nije mogao biti obeležen cilj i »dalekosežni plan« nemačke privrede i ekonomske politike na jugoistoku Evrope, nego šio je u izjavi nemačkog minisfra privrede, jer u toj oblasti, prema rečima njenog ministra, Nemačka može da nađe skoro sve što joj Je potrebno.

N. Č,

EKONOMSKI UZROCI PALESTINSKIH NEMIRA

Na konferenciji saveznih sila u San Remu Palestina je predata Engleskoj pod mandainu upravu. Mandat je uslovljen stvaranjem jevrejske nacionalne države.

Pokušaj da se stvori nacionalna jevrejska država u Palesiini nailazi na jak otpor starosedelaca, Arapa i Beduina.

Posle rata otpočela je inienzivna kolonizacija Jevreja u Palestini. PBolonizacija je praćena krvavim sukobima, }erorističkim akcijama i s jedne i s druge strane. Ustanci Arapa su česti, većinom masovni; metode i način borbe menjaju se samo po obliku, ali suštinski osfaju nepromenljivi, Arapi se bore za svoju nacionalnu nezavisnost.

Palestinski nemiri imaju, u prvom redu, ekonomske uzroke. A zatim je njihova borba inspirisana i nacionalnim oslobodilačkim +težnjama od invazije kolonizatora.'

Po svome geografskom položaju Palestina se nalazi na raskrsnici sveiskih puteva. Ofuda Palestina ima veliki značaj za Englesku. Za Englesku Haila treba da postane drugi Singapur, moćna baza za zaštitu kolonija. Egipat, Irak, Transjordanija isto tako su od velike važnosži za engleske kolonije.

Ekonomski uzroci palestinskih nemira uslovljeni su ovim činjenicama. Po najnovijim podacima Međunarodnog agrarnog instituta Palestina ima 6.544 hiljada dunuma zemlje podeljene za obrađivanje (95% od celokupne pov:išine). Po popisu 1931 godine Palestina ima 1,056.000 stanovnika; za poslednjih nekoliko godina priraštaj je znatan, ali, većim delom, u korist Jevreja. Do 1935 godine Jevreji su porasli na iri stotine hiljada. Većina palestinskog stanovništva su seljaci (664 hiljade); na gradsko stanovništvo dolazi 446 hiljada. Jevreji pretežno pripadaju gradskom stanovništvu (80%), Arapi su zemljoradnici (76%).

Problem zemlje za Arape je životno pitanje, zemlja je njihov opstanak, njihov život.

Tačnih statističkih podataka, prema Agrarnom institutu, o podeli zemljišne sopstvenosti, prema socijalnim kategorijama, ne postoji, ali