Nova Evropa

stare slovenačke tiskopise i rukopise, Taj stoletni kulturni razvoj omogućio je, 1811 — 1813, prvu potpunu ljubljansku Univerzu, koju su za vreme okupacije »ilirskih pokrajina« ustanovili Francuzi, i koja je za sve stolice imala::dovoljno spremnih domaćih sila. Političko mrtvilo predmartovskih dana značilo je za slovenački jezik najveći dobitak: u Prešernovoj poeziji jezik nije više samo pedagoško sredstvo kao dotada, već umetnički instrument, Prešernova umetnost ne ide poput dvorjanke uz drugo velčanstvo, ona je sama svoja gospa, Ako su Prešeren i njegov krug imali uopšte kakav program ili zadaću, to je moglo biti jedino: kult (u najvišem smislu reči) materinskog jezika, Po distanciji na koju su se spisateljske generacije narednih decenija približavale ili udaljavale od te formule, meri se i njihova vrednost, Staranje oko jezika, i što je s mjime u vezi, očituje se u intenzivnom filološkom delovanju, koje je počelo još u XVIII veku, te koje je dalo tri takve sile kao što su: Popović, Kopitar, i Miklošić, Njima se pridružuje cela četa saradnika, od ozbiljnih naučnika pa do onih najivnih »domoljuba« koji se gube u filološkim fantazmagorijama, Godine 1843 počinjd i povest slovenačke žurnalistike — nmaklon prvih ranih pokušaja u XVIII veku, — i slovenačka se publicistika više ne prekida nego se sve jače širi, ·Pretežno realnopraktična strana »Novic«-a, prvih slovenačkih novina, unela je wu kmjiževni jezik, koji se dotada kretao pre svega ideološkim pravcem, zdrav realističan elemenat: širi se obilje reči, {ezik таhvata nova područja, postaje, sa novim zadaćama, opsežniji i gipkiji, Tako se bez poteškoća {već 1846) tiska »Agrikulturna Kemija«, i sa lakoćom se drže (1849) na juridičkom fakultetu u Ljubljani slovenačka predavanja, Izdanja državnih i zemaljskih zakona (od godine 1850 unapred), koja su uredjivali dobri poznavaoci slovenačkog jezika, razvijaju u znatnom opsegu književnu slovenštinu, Dva velika književna društva koja su osnovana narednih decenija: »Društvo Sv, Mohorj a« (1852) i »S1 ovenačka Matica« (1864), prvo za široke mase naroda, druбо za inteligenciju, unose slovenačku književnost — lepu, popu= larnu, i znanstvenu — medju sve pismene Slovence, Milijoni knjiga što ih je prvo društvo razdelilo, i 95,000 članova što ih je 1919 brojilo, pokazuju jasno kako su rano i kako su u vanrednoj meri kulturno oživele najšire slovenačke mase, Ovo je bilo samo tako moguće što pisci nisu gubili doticaja sa živim jezikom, i što na raskršću zadnjih dvaju vekova medju odraslim Slovencima. gotovo nije bilo analfabefa, »Slovenačka Matica« prihvatala se čak i tako »nezahvalnih« publikacija kao što su bibliografije!,.,

Tako su bili dati svi uveti da se, 1919, osnuje u Ljubljani potpun slovenački univerzitet, Dok su se borili zanj, Slovenci su

gledali u njemu najviši i najplemenitiji izraz i organ svoje SODstvene kulture, — svoju znanstvenu savest, zatočište slobode,

181