Nova Evropa, 21. 08. 1921., стр. 17

zahtevali da joj društvo plaća za upoftrebu njhovih proizvodnih sredstava, što lako postižu bilo time da smanjuju radnicima zaradu, bilo da povećaju cenu proizvoda. Ako nemaju baš ono i onoliko koliko hoće, oni jednostavno stave proizvodna stedstva izvan deloЗАДА zatvore fabrike, i dalje ih se ništa ne tiče, Otuda vidimo, да

i posle petgodišnjeg stradanja i upropašćivanja, za koje je vreme ceo svet osiromašio, — nakon čega bi dakle bilo prirodno da se punom parom proizvodi, da bi se naknadilo ono što je utrošeno, milijoni radničkog naroda stoje bez posla i zarade, propadaju, i umiru,

Po mišljenju socijalista, Marks je našao formulu po kojoj bi se imala sva ova velika zla da ukinu. Ta bi se formula sastojala u tome, da se iz proizvodnog sistema izbaci klasa posednika– proizvodnih

sredstava, ава kapitalista, a bezlična radnička klasa posta

sredstava, U Marksovu zamišljenom pr

i ле bi se moglo dogoditi da jači pojedinac, ili jači i proi isk orišćuje, slabijega, Izbacivši kapi-

izvodni i živi na račun, il ski eksploatiše radnik. ika, n ne može se, naravno, dozvoliti

jedan radnik eksploatiše drugog radnika, To se može postići samo

{ako, da se - celokupna proizvodnja veže u jednu – organsku celinu, da

om р pojedincu i svakom proizvodnom | ЕЦ odredi što će pr izvoditi i u kolikoj. meri; a kao nagradu za svoj | rad, n ne bi do

Dijao neki proizvod Roji bi mogao po volji domilati, i za koji bi mogao SsVe Ostalo dobiti, te s pomoću kojega bi mogfao nad drugim

zagospodariti nego opet samo proizvod njemu direktno potreban,

onolikoj oličini soliko mu je potreban, U slučaju d da se to ne розНбпе, či i spretniji, bilo pojedinac bilo Lao živeo bi bolje ego slabiji, i ава oduzeo mogućnost rada. Novac je proizvod s pomoću kojega je moguće, | bez velike Juke, nagdomilati sve druge proizvode, budući da je on n njihova o; općenita mera, Radi toga, Marksov proizvodni sistem ne poznaje novca, kao ni privatnog vlasništva, Držeći da_ “će organizovanom proizvodnjom, ufroškom dos 1

radnog vremena, moći zadovoljiti potrebe čovečanstv iterija]nim dobrima, Marksov _proizvodni sis sistem tem obraća se drugoj ı strani č 5 Беса, njegovu дићи i njegovoj duši, Znanost i umetn

rečju, Sspoznanje, sveta i čovečanstva, nije monopol pojedinca il ise, nego svojina celo8 naroda, koji bi, oslobodjen Drige za mateni opstanak, bio u mogučnosti da se posveti i tomu radu. Na taj "način, Središtem Moafksova proizvodnog sistema postaje etički čovek, koji Živi za zajednicu, koji neće da se diže sam iznad nje, Već u društvu s njom, — u opreci prema današnjem proizvodnom. čoveku, kapitalisti, koj vodi računa samo o sebi, , koji se ne brine mnogo o svojoj duši, već stalno proizvodi kako bi ir imao šio više, Бег ikakve mere, bez ikakvih gra ranica, Žž.

Kao što je e BOGEbHO. i razumljivo, Marksov proizvodni sistem ne pravi razlike unutar same radničke klase, — on je smatra kao jednu homogenu celinu, i operira s njome kao s takovom, To je naročito važno da se istakne, baš kao što je važno da se istakne i to, da u ovako zamišljenu proizvodnom sistemu i zemljoradnja,

17