Nova Evropa

sa siromaštvom, oštećuju zdravlje i otpornost organizma, a u oštećenu i slabo otpornom tijelu lakše se nastani i razvija tuberkuloza. Tuberkuloza je bolest, koja se širi naročitoilošim stanbenim prilikama, Život u prenatrpanim i lHjesnim stanovima povećava mogućnost zaraze, Tuberkuloza se prenosi sa čovjeka na čovjeka, i to naročito kapljicama što ih izbacuje tuberkulozni čovjek iz usta, kad kašlje ili kad govori, Naravno je, da će se u tijesnim i prenapućenim stanovima i zdrav stanovnik lakše zaraziti, Statistika O pomoru od tuberkuloze medju članovima zagrebačke okružne blagajne za osiguranje radnika iskazuje od godine 1913 do danas stalno nadmašivanje broja tuberkuloznih kod ostalog pučanstva grada Zagreba, i Hrvatske i Slavonije uopće;

Nemamo domaćih statistika, iz kojih bi se dalo vidjeti potanje ·djelovanje gospodarskih prilika na pomor od tuberkuloze; ali se to vidi iz ove slrane statistike, Prije rata, umiralo je od tuberkuloze, na 100,000 živih, u obiteljima s dohotkom od 900 do 1200 maraka 65.7; s dohotkom od 1200 do 2000 maraka 55.9; i tako sve niže do obitelji s dohotkom 10,000 do 20,000 maraka — 17,2. Po drugoj jednoj statistici, broj pomora od tuberkuloze, u godinama od 30 do

60, iznosi na 100,000 živih kod siromaha 430, kod srednjeg staleža

150, kod imućnih 58, Dok se djelovanje stanbenih prilika na pomor od tuberkuloze lijepo vidi iz slijedećih podataka» ustanovljeno je, za Berlin, da su ljudi koji su umrli od tuberkuloze u 40,6% slučajeva stanovali u stanu od 1 sobe; u 41,7% slučajeva u stanu od 2 sobe; u 11,3% slučajeva u stanu od 3 sobe; u 6,47 slučajeva u stanu od 4 sobe, ili više,

Tuberkuloza je kod nas mnogo raširena i medju seoskim pučanstvom, i to nesamo medju siromašnim nego i medju bogatim, 1 opći pomor od tuberkuloze na selu je kod nas veći nego u stranim državama, lInteresanini su u tom pogledu podaci što ih imamo o Hrvatskoj i Slavoniji, kad poredimo odnose umiranja od fuberkuloze u Zagrebu, po provincijalnim gradovima, i na selu, Tako je u samome Zagrebu umiralo od tuberkuloze (uvijek na 100,000 stanovnika); godine 1910: 453; 1911: 443; 1912: 415; 1913: 469; 1914: 571; 1915; 547; 1916: 529; 1917: 628; 1918: 658; 1919: 507; i 1920: 402. U gradovima županije bjelovarsko-križevačke (Bjelovar, Križevci, i Koprivnica) umrlo je u istim godinama: 249, 341, 268, 299, 299, 315, 305, 289, 351, 341. Na selu u županiji bjelovarsko-križevačkoj, umrlo je, istih godina: 150, 148, 147, 143, 140, 174, 166, 167, 218, i 207, Prema tome, pomor od ftuberkuloze u Zagrebu bio je najveći, manji je

po provincijalnim gradovima, a najmanji na selu,

No ima gradova u Hrvatskoj i Slavoniji i s manjim mortalitetom nego što je u okolišnom selu; a ima opet i provincijalnih gradova s većim mortalitetom od Zagreba. Očit je posvuda porast pomora od tuberkuloze za vrijeme rata, Da je kod nas pomor od tuberkuloze i na selu srazmjerno tako velik, 00 leži u nehigijenskom naŽinu života našega i imućnofa i siromašnoga seljaštva, a poimence u

175