Nova Evropa

a.

da njegova objava znači izlaz iz ćudoredne židovske nevolje {»sittliche Judennot«), dok je za Židove na Istoku značila i spas iz progona, ekonomske i društvene nevolje, Ali na Istoku je, za čudo, Herci naišao na otpor onih ideologa koji su, poput židovskog istoričara Dubnova, tražili obnovu židovstva u zemljama u kojima ono sada živi, a ne izvan njih, u nacijonalnoj autonomiji a ne u teritorijskom riješenju židovskoga pitanja, Na Zapadu, opet, usprotivili su se Herclu njemački rabini (»Protestrabbiner«) i imućni krugovi, Jedno ipak stoji: i njih je Hercl, i njih je cijonizam primorao, da zauzmu stav, i njih je stavio u gibanje. Pa bilo to fibanje i negativno, ono je pro-. drmalo općine Izraelove, koje su se dotad, a i docnije, toliko bojale da se o židovskome pitanju govori,

Zadnja tri dana avgusta mjeseca 1897, dakle ravno pred 25. godina, sastao se u Bazelu prvi kongres cijonista iz svih zemalja svijeta (iz Srbije bio je tamo beogradski advokat dr, David Alkalaj), Židovski je narod sebi stvorio javnu tribunu, s koje će da raspravlja o putevima svoga preporoda, i da apeluje na savjest prosvijećenoga svijeta, Bilo je to u vrijeme kad je slobodni švajcarski narod slavio svoj dan slobode, Kojeg li potresnog momenta, za poslanike jednoga gaženoga naroda, kad se u povorci Švajcaraca, koja je prolazila kraj kasina u kome je bio kongres, u znak počasti spustila zastava slobodne Švajcarske pred židovskom, koja je lepršala sa kongresne Zdrade:. . „-%

Na tome prvom kongresu političke cijonističke organizacije Hercl je izrekao znamenite riječi: »Narod može samo sam sebi da pomogne; ne uzmogne li to, onda mu nema pomoći«, Ovaj je kongres i formulisao program cijonizma riječina: »Cijonizam ide zatim, da židovskome narodu stvorijavnim pravom obezbjedjenu domaju u Palestini«, — Podjedno je na tome kongresu data organizacijona osnovka cijonističkome pokretu, o kojoj ćemo govoriti zasebno, ;

Kongresi su зе isprva održavali svake godine, docnije svake druge godine, Oni su izgradili cijonističku organizaciju, dali joj finansijske institucije, i razgranali je po cijelome svijetu. Broj je cijonista sveudilj rastao, a zanos nije ni časka jenjao, Dok je Hercl živio (umro je 1904, u 45, godini), on je polagao težište na diplomatsku akciju; htio je da postigne od Turske »charter«, javno-pravnu garanciju za naseljivanje Židova u Palestini, Pregovarao je sa sultanom Abdulom Hamidom, i s britanskom vladom; bio je u audijenciji kod Viktora Emanuela, i kod Vilima II, čak i kod zloglasnog Plevea, i kod pape Leona XI, — svuda dostojno dočekan ali s malo vidnih uspjeha, S Tek vlada velike Britanije dala je nešto više od platonskih simpatija, Njezin ministar kolonija Joe Čambrlen {Chamberlain) ponudio je najprije teritorij na sinajskom poluostrvu, docnije (1903) Ugandu, plodnu i zdravu a prostranu zemlju u Africi, sa židovskim vrhovnim komesarom, To su bili prvi vidni uspjesi. Hercl je dakle postigao, da je jedna od najmoćnijih imperija svijeta vodila pregovore sa Ccijo-

299