Nova Evropa

нису доспели да, у ово за нашу привреду тако револуцијонарно и опасно доба, заузму једно одређено становиште било у којем актуелном проблему, пало је у део ето неким нередовним наставницима, или професорима, других школа или факултета, да се побрину несамо за научно-литерарни рад већ да ту и тамо настоје и сами утицати на нашу привредну политику. А ипак нам се чини, да није задаћа свеучилишних професора да. само седе за, катедром између четири зида и пред често празним клупама држе своја, предавања, већ да плод свога научног рада саопштавају читавоме народу.

Др. Иво Белин.

Umetnički pregled.

Preuredjenje »Tate Gallery«, u Londonu,

(G. Ernest Kolmgs, odlični engleski kritičar i poznavalac umetnosti, i sim poznat i cenjen sa svojih crteža i umetničkih rađova, napisao je OVaj pregled o britanskoj umetnosti za »Novu Evropu«; samo je prvi, kraći, deo — o skulpturi — objavljen i na engleskom, u »VW{estminster Gazette«, čiji je G. Kolings umetnički referent. G. Kolings je napisao i ranije jedan članak, o savremenoj britanskoj umelnosti, u »Novoj Evropi« od 7, oktobra 1920 — 1, 102—104)

|

Pod znalačkom rukom upravnika О. Etkena (Сћагјез Aitken), galerija na Milbanku postala je pravim reprezentativnim domom britanske umetlnosti, Preuredjenje, nedavno izvedeno, досеКапо је s oduševljenjem i propraćeno s naročitom pažnjom, Naravno da je ova više obraćena slikama nego skulpturama, iako su baš ove od posebnog aktuelnog značaja, sad kad se ratni spomenici podižu na svima krajevima našega kraljevstva. ŽZadržaćemo .se, stoga, prvo na njima,

Deo galerije posvećen Alfredu Stivensu [Stevens] ostaje i nadalje središtem interesa [već sama glava Herpberta Kolmana vredi da čovek načini put do galerije), i jedina želja koja se radja u posetioca kad gleda njegove radove, i kad misli uopšte o nacijonalnim zbirkama umetnina u Londonu, bila bi, da se uspostavi jednom već bolja veza medju njima, te da ih se može lakše pregledati i videti sve na okupu. Stivens stoji sasvim usamljen medju našim vajarima tl pogledu širine vizije, i danas, dok na sve strane vlada užurbanost i nemir, temeljitost njegove tehnike postaje izvorom inspiracije. Još više, mi rado verujemo da je njegova »mirna energija«, kako je to re| kao jedan odličan stran kritičar, tipično britanska vrlina, iako је dosta retko tako jasno došla do izražaja u našoj umetnosti. Duboko razumevanje strukture i smera osnova je na kojoj počiva delo ovoga majstora; dok ga uzaman tražimo u delima mnogih njegovih sledbenika, Pojedine ligure ili grupe, bez arhitekturalne veze, morale bi imati kakav drugi raison dćčtre da bi nam se svidele, — Ve-

59