Nova Evropa

angažovao, budući da је napustio i ugovore sa »Alpine-Montan= Gesellschaft«, nehoteći optirati pripadajući mu deo deonica pri= likom povišenja deoničke glavnice, To je, ujedno, sve što se o ovome može reći,

Za sudelovanje stranog kapitala, u bilo kojoj državi Evrope, traži se danas kao garancija diplomatska pomoć, te politički pre= stiž, koje Nemačka može danas da pruži tek u veoma ograničenoj meri, Kao dokaz za ovu tvrdnju dovoljno je napomenuti slučaj o kojemu je nedavno i u Skupštini bilo govora. Jedan englesko-francuski konsorcij dobio je za 100.000 engleskih funata

imanje grofa Andrije Čekonića kod Žombolje, u površini od preko 30.000 jutara пајђоЏеба zemljišta, Članovi ovoga Kkonsorcija jesu ugledni francusko-engleski državnici, te je već na prvi pogled jasno, koliki su pritisak na vladu morali učiniti ovi ljudi, kada im je vlada odobrila kupnju i oterala već naseljene dobro= voljce sa imanja, Nemci, ako bi uopće dobili ovo zemljište, morali bi platiti barem nekoliko puta veću cenu,

Budući da »Rhein-Elbe-Siemens-Union-Schuckert« nije konsern koji se razvija samo u jednoj grani proizvodnje, neđo on okuplja pod svoju vlast poduzeća sa najraznovrsnijih polja rada, počevši od nakladnih zavoda i transporinih društava, pa sve do talijonica i tvornica teških lokomotiva, to mu još ni u Nemačkoj nije uspelo da monopoliše kakovu granu proizvodnje u tolikoj meri da bismo to i mi neposredno osetili. U teškoj željeznoj industriji bori se o prevlast sa Krupom, Kleknerom, i Tisenom; u električnoj industriji nesumnjivo je Ratenauovo »A, E, G.« veličajnije od radionica Simens-Šukerta; u bankarstvu opet takozvana Grupa D-banaka (»Deutsche«, »Dresdner«, »Darmstšdter und National Bank«, te »Disconto-Gesellschaft«) daleko prema= šuje i vezama i sredstvima »Berliner Handelsgeselischašt« i „Barmer Bankverein«, — Na Balkanu mu uspešno konkurira Volt sa svojim holandijskim prijateljima {t, zv, »Van Zypen Phoeniks« konsern), koji po svom saveznom društvu, bečkom »KEisenstahl A, G.«, razvija živu delatnost na balkanskom željeznom tržištu. Zabavljeni borbama oko podele plena, što je pao u krilo velikim industrijalcima padom marke i propašću malih preduzeća, i u neprestanom boju sa golemom konkurencijom Amerike i Britanije, sa kojom se susreću na glavnim svetskim iržištima, u stalnom викођи за francuskom industrijom, koja bi ih htela potisnuti, ne nalaze nemački industrijalci vremena da osvajaju sporedna područja kao što su naši krajevi, I da nije nemačka industrija još:od pre prokušana u metodama trgovačkog poslovanja, izvrsnom veštinom u prodavanju i dugoročnim jeltinim kreditima, davno bi Nemci izgubili bili naše. tržište, te ustupili ga Česima i за оно ср се ара O. JO VRLD MJGE ID) M MOON OI а о

24