Nova Evropa

dobijemo, Vodeći računa o realnom stanju stvari, mi ćemo: uzeti u pretres ono što je pred nama, Rimski pakt, — jer tako izgleda da se zove najnovije naše utanačenje sa kraljevinom Italijom, — jedna je realna činjenica koja — alto se nešto iznenadno ne desi — konačno likvidira sa petdodišnjim nadama i iluzijama, pa nam silom prilika mora da bude polaznom tačkom pri našim daljnim rasmatranjima.,

Geografski je položaj naše države takav da ona ni u kojem slučaju ne može da ima samo jedan izlaz na more. Makedonija i dijelovi Srbije upućeni su u svakom slučaju na Egejsko More, odnosno na Solun, dok Slovenija i dijelovi Hrvatske gravitiraju na jednu od luka sjevernog Jadrana; centralni dijelovi naše države opet imaju kao prirodni izlaz kakvu luku зтедпјеб Јаdrana, Takovu razdiobu naših luka učinila je geografija i konliguracija naše domovine, i željeznička i transporina politika mogu tu malo da promijenu, Ali u isti mah moramo osuditi tendencu, da mi eventualno uredimo i uzdržavamo veći broj luka, predvidjene za veći promet i koje ne bi služile kao izlaz na more tek za njihovu najbližu okolinu nego i za udaljene krajevenaše domovine, Svjetski promet danas je ш аупот koncentrisan ma ograničen broj centralnih tačaka, i nikako ne trpi dekoncentraciju na više manjih mjesta, Veći parobrodi dotiču se samo onih luka u kojima mogu računati da će obaviti veće trgovačke operacije, dok je kod decentralizovana lučkog sistema teško na svakom mjestu sakupiti toliko robe, odredjene za izvjesno mjesto, da bi se parobrodima isplatilo da u svaku luku ulaze, A bez redovnih parobrodarskih veza svaka luka, pa bila ona i te kako tehnički izgradjena, gubi svoje pravo na opstanak, Makoliko bila opravdana želja svih naših mjesta, od Sušaka do Bara, da i ona dobiju udio na našem lučkom proтаећи, и interesu samog promefa i njegova redovitog odvijania, u vezi s inozemstvom on se mora koncentrisati na nmajmahji broj luka, jer će samo u tom slučaju uspjeti da u svjetskom prometu igraju izvjesnu ulogu, Doduše, mi i ne očekujemo da će naš prekomorski promet uzeti u skoroj budućnosti večih dimenzija, Žitarice, kao naš glavni izvozni artikal, ići će uglavnom Dunavom; prvo zato što se uz obale Dunava nalaze centri naže žitarske produkcije, a dručo što krajevi koji poglavito konzumiraju naš višak žitarica imaju Dunavom najbolju i najeffiniju vezu sa našom državom, Jedino onaj dio žitarica koji je mamijenjen prehrani naših pasivnih krajeva u Primorju ići će dobrim dijelom preko koje naše luke; pa 1 tu je pitanje, i zavisi uglavnom od naše carinske politike, da li će i naši primorski krajevi konzumirati žitarice Srijema i Vojvodine, ili će, kako je to momenfano slučaj, pokrivati svoje potrebe u Trstu i preko Trsta u Americi ili Rusiji, Stoka, naš drugi ehsportni artikal

185