Nova Evropa

Već smo napred rekli, da ne računamo da će naš promet na Kvarneru biti tako velik da bi mogao dati mnogo posla riječkoj luci, Čak da je Rijeka ostala i naša, njen promet teško da bi dosegao predratni, Jer Rijeku je uglavnom podigla madžarska tarifalna politika; a kako su zemlje krune Svetog Stjepana prestale da graniče morem, prestaje i svaki njihov interes da se umjeinim sredstvima podiže jedna luka daleko nad onim što bi ona inače u svjetskom prometu značila, Za naš promet, držimo da je Baroš, skupa sa Martinščicom, koja bi se za kratko vrijeme dala znatno podići, dovoljan na Kvarneru. Ukoliko ne bi bio dovoljan, i ukoliko bi se na Kvarner navrnuo i promet iz Slovenije, moralo bi se docnije pristupiti barem djelomičnoj izgradnji luke u Bakru, tako da se čitav naš promet na Kvarneru isključivo vodi preko našeg teritorija, Bojazan, da nije uputno na periferiji države imati veću luku, jer bi u slučaju rata ta luka bila zatvorena za promet, nije mnogo opravdana, budući da bi, u današnjoj situaciji, svaka naša luka u siučaju rata bila zatvorena za pomorski promet većeg stila, A trgovačke luke podižu se za normalne mirnodopske prilike a ne za ratno doba, Izgradnjom ličke željeznice, mi dobijamo jednu prugu koja ide skoro paralelno sa obalom, pa bi se u slučaju komplikacija čitav promet mogao lako prebaciti na Šibenik-Split,

Naše sve nastojanje mora dakle da ide zatim, da potencijalitet luke Baroša iskoristimo do krajnih granica, Prije svega je potrebno, da sve naše parobrodarske veze u Barošu imaju svoje ishodište i svoj završetak, Davanjem dovoljne subvencije morala bi se otvoriti mogućnost našem parobrodarstvu da održava direktne linije nesamo sa lukama Jadrana nego i dalje sa lukama bližeS inozemstva, u najgorem slučaju bar sa lukama. Grčke te ostalih država Sredđdozemnog Mora. Već i sama Јаdranska Plovidba ima ı programu da svoje linije protešne na jednu stranu do Soluna a na drugu do Marselja, pa bi samo trebala dovoljna subvencija da se ove linije privedu u život. Tako bismo jedino postigli da naš promet s inostranstvom do krajnih. granica mogućnosti koncentrišemo u naše vlastite luke, a da se tudjim lukama služimo jedino u onim slučajevima kad u паšim vlastitim lukama ne možemo da obavimo sve svoje Ooperacije, U tom cilju imamo da upućujemo sva naša nastojanja, počevši od diferencijalne tarifalne politike pa do direktnih subvencija, bez ikakovih sentimentalnih obzira u kakovu se stanju nalazi danas sama ·Rijeka.

| Dr. о Вет.

190