Nova Evropa

i odromne funkcije koje društvo ima da vrši, U našem narodu specijalno sejati i podržavati takve zablude, znači svesno održavati u jednoj nekulturnoj samoobmani i inače dosta trome mase, Umesto toga nepohvalnoga posla, mnogo je priličnije upućivati našu masu, da: pozna što može sama učiniti, i da tako isto svesno sazna šta joj valja tražiti od drugoga. Za ocenu šta ko može i treba da čini, najbolja je indikacija ono što društvo u svome razvitku već pokazuje; a to — kako već rekoh ne ide nikako jednostrano, već stupa oprezno orijentišući se prema problemima, prema ciljevima, i — osobito — prema uslovima kojima se do mete dolazi, To treba da bude vazda učiteljem i svima onima koji rade na zadrugarstvu, da i svoje odnose, kako prema državi tako i prema svima drugim slobodnim grupama, koje je društvo svoga dobra radi stvorilo, podešavaju, Svaki drugi put zavodi na stranputice i stvara

zabune, · 15 Mih. Avramović.

Ideologija zadružnoša pokreta.

Ko zagleda u historijat zadružnoga pokreta — naročito u njegovim počeinim etapama, tamo pod kraj XVIII vijeka, i u prvoj poli XIX vijeka —, opaziće da je pri porodu ovoga pinonadežnoga mladunca kumovala gola nužda, Sitnom obrtniku, silom zemljoradniku, sitnom buržuju i industrijskom radniku, nosio je zadružni pokret spas od ekonomske nemoći, od eksploatisanja, i od socijalne zapuštenosti, Svi oni, iako pripadaju različitim društvenim klasama, obilježeni su ЂИпот zajedničkom crtom: ekonomskom bijedom, i nemoći da se kao pujedinci održe i zaštite u okrufnoj borbi za egzistenciju, Zbog tofa i nije čudo što zadružni pokret, kao kreacija sitnih, slabih, eksploatisanih i zapuštenih, stoji i vremenski i idejno u uskoj vezi sa postankom i razvijanjem socijalizma iz XVIII vijeka i iz prve polovine XIX vijeka, Prvi veliki zadružni ideolozi: Rober Oen, Šarl Furje, Bišć, i Luj Blan, crpu pobude i duševnu hranu direktno ili mdirektno, svjesno ili nesvjesno, iz bogatoga vrela sen-simonizma, Francuski socijalizam iz godine 1848 imade u svome programu mnoge zasade koje su sastavni dio zadružnoga programa, Štaviše: historijat zadružnoga роkreta ide naporedo sa historijatom socijalizma sve dotle dok se nije pojavio Marksov sistem, koji je ograničio socijalizam na jednu jedinu društvenu klasu — na klasu manuelnih radnika, Ipak bi krivo bilo ako bi se mislilo, da je zadružna ideologija identična sa doktrinom socijalizma iz predmarksističkoga doba, Dapače, i pokraj svih znatnih analogija, razilazi se zadružna

265