Nova Evropa

||

napiše za prašku »Češkoslovačku Republiku« članak u cilju da se češka javnost upozna sa srpskim slikarima, pa je ovaj članak napisao kao uvodjenje u izložbu radova Petra Dobrovića,

Češkoslovačko-jugoslovenska Liga, koja je uzela sebi za zadatak učvršćivanje kulturnih veza izmedju dveju slovenskih zemalja, organizovala je tu kolektivnu izložbu, a samo društvo »Manes« stavilo Je na raspoloženje svoje prostorije i preuzelo brigu oko tehničkih priprema, Ne treba naročito istaći, kako je pohvalna inicijativa i Češkoslovačko-jugoslovenske Lige i društva »Manes«, da u Prag, koji ima sve uslove da zasad bude aktivno središte nesamo kulturnoga nego i umetlničkoda sloуепеКкоба života, pozovu dvojicu od najsposobnijih jugoslovenskih slikara, Nema sumnje da će se na ovaj način najbolje propagovati neophodno zbliženje obaju srodnih i savezničkih ns roda, Dok su kulturne veze izmedju Češke i Jugoslavije starog datuma, umefničke su, nažalost, dosad bile vrlo slabe, U Pragu su, doduše, — u vreme kad je »Manes« priredjivao u paviljonu pod Kinskovom Baštom izložbe zapadne i slovenske umetnosti, — jedanput već gostovali i jugoslovenski slikari i vajari, Ali, ni Zagreb, ni Beograd, ni Ljubljana, nisu nikada videli u svojim sredinama predstavnike češke umetnosti, Istom jesenas, Jugosloveni su pozvali članove »Manesa« da prirede reprezentativnu izložbu u Ljubljani, Zagrebu, i Beogradu, u cilju da se jušoslovenska inteligencija upozna sa češkoslovačkom umetnošću koja, po bogatstvu svojih talenata i visokom tehničkom nivou, zauzima i lepo i samostalno mesto, Nadamo se da će odsad umetnički kontakt postati sve češći, i da će uroditi rezultatima koji će biti na korist oba naroda,

Povodom kolektivne izložbe Petra Dobrovića, držimo da je Trebalo sa par reči upozoriti češkoslovačku javnost nesamo na značenje koje ovo ime ima u savremenoj jugoslovenskoj umetnosti nego i na njegov izraziti slikarski individualitet, Jer Petar Dobrović razvijao se, uglavnom, daleko od jugoslovenske. umetničke sredine, Rodjen u Pečuju, kraju koji nije imao direktnih umetiničkih veza mi sa Beogradom ni sa Zagrebom, оп је svoje prvo slikarsko vaspitanje dobio u Budimpešti, Još kao djak budimpeštanske Akademije, svraćao je ne malu pažnju na svoje sposobnosti, Kako je tada umetnički život Budimpešte bio u najužoj vezi sa francuskom umetnošću, sa velikim romantičarima, majstorima barbizonske škole, inauguratorima impresijonizma, i, naročito, sa slikarstvom Pol Sezana, Petar Dobrović imao je obilatu priliku da proučava dela francuslcih slikara i da lično oseti njihove visoke kvalitete, Napustivši jedva Akademiju, njedova umetnička fHzijonomija naskoro se osetila u tolikoj meri da je kritika nječovo ime stavljala u red najboljih madžarskih slikara, Posle svoga značajnoša uspeha u Budimpešti,

90