Nova Evropa

jedam Škot, G, David Lo (D,. H, Low, pre Rata lektor za engleski na Beogradskom Univerzitetu, a sada nastavnik na Kelvimnside Academy u Glazgovu; inače prevodilac naših mnarodnih pesama o Marku Kraljeviću, koje je izdao 1922 u Kembridžu), da nam kaže {u poslednjem broju »Slovenske Revije«, za decembar 1924, Str, 362—369), da nema nikakve misterije oko ovoda prevoda Valtera Skota, jer se rukopis malazi, uz druge rukopise, a ефтђитеКкој Зуи спој Кај ст бде ба svako može videti; on ujedno daje tačan prepis toga rukopisa (» The Lamentatton of the Fatthful Wile of Asan Aga«), i kratko objašnjenje, kako Je došlo do zablude da je ovaj prevod »Hasanadinice« mestao, Sad dakle imamo i taj odeljak iz ove knjige napisan, pa ostaje samo Još da neko kritički, i s obzirom na sve okolnosti i pojedinosti u vezi s ovim predmetom, ispita i oceni vrednost pojedinih prevoda, počevši od Fortisa, pa preko Getea i Valtera Skota i Merime-a i Nodije-a do najnovijih pokušaja, Bilo bi pravo * potrebno, zaradi same stvari, da taj neko bude manje pedantam naučnik {»Forscher«) a više pesnički inspirisan poznavalac jezika, i našega i ostalih koji dolaze u obzir, i ljubitelj narodnih pesama i narodnih tradicija;

Da dodamo još jednu napomenu ovoj belešci, Članak G. Lo-a u »The Slavonic Review« {koji nosi natpis: »Prva veza izmedju engleske i srpsko-hrvatske književnosti«) registrovali su opširnije — koliko smo mogli videti — »Srpski Književni Glasnik« (u svome broju od 1, januara 1925) i »Obzor« (feljton u broju od 9, januara 1925), Zar nije mogućno ovake beleške, u tako uglednim časopisima i dnevnicima, o ovako zanimljivim i dobro poznatim književnim temama, pisali s više pažnje i s„više tačnosti? Pisac beleške u »Srpskom Književnom Glasniku« piše svoju belešku prema indikacijama koje je našao u poznatoj radnji Dra, V, Jovanovića »La Guzla«, ali koje je pročitao tek površno, te govori o zbirci Skotovih balada »koju je Lokhart izdao«, dok je u stvari Lokhart samo pisac biografije Valtera · Skota u kojoj je reč i o toj zbirci; i spominje stance Skotova prevoda, dok se u stvari ne radi ni o kakvim »stancama« već, maravnmo, o sfrofama {emgleski »stance«), I inače je cela beleška površno napisana, »Obzorov« feljtonist opet izveštava tačno o onom što ima pred sobom u poslednjoj svesci »Slovenske Revije«, ali posle, kad hoće da govori dalje o istoriji »Hasanaginice«, om Bovori napamet, po sećanju, mesto da zaviri u Sveučilišnu Knjižnicu te da svojim čitaocima pruži zanimljive i tačne podatke o temi koju je sam odabrao, Ako žali truda, onda je bolje da se zadrži samo ma registnovanju ili izvodu iz onog što ima u rukama dok piše.

ВИ ни

96