Nova Evropa

Dugo vremema dominirao je u Parizu od slovenskih naroda poljski elemenat, Poznata је povijest dvaju poljskih emigracija (u godinama 1831, i 1864), koje su dovele u Pariz mmoge svijetle i plemenite duhove poljske, Sada je zapravo ta emigracija iščeznula, i medju slovenskim emigrantima Poljaci su u manjini, Mmogi poljski učenjaci i književnici vratili su se u do= movinu, Ostali su u Parizu samo oni čiji Je boravak onde neophodno potreban za intelektualno prestavništvo Poljske i odbranu njezina kulturnog stajališta, drugim riječima, za bilo kakovu kulturnu poljsku propagandu, kakvu imaju i ostali slovenski narodi {Jugosloveni, Bugari, Česi, da i ne spominjemo Ruse) u Parizu, Cela ta slovenska kulturna propaganda, i život u vezi s njom, danas se usredotočuje u »L Institut d ćtu des Slaves«, koji ima svoj vlastiti dom {u ulici Michelet 9), i izdaje svoju reviju (Revue des ćtudes slaves«}, Framcuski znanstveni svijet pokazuje velik interes za slovenstvo i slavistiku, a napose za Poljake, »Collčše de France« i Sorbona okupili su oko sebe niz učenjaka-kapaciteta na polju poznavanja Šlovenstva, nastavljača tradicija Adama Mickijevića, čija su predavanja u »Coličge de France« činila epohu u tom interesovanju Prancuza za Slovenstvo i Poljake, Za vrijeme Rata izlazio je u Parizu mjesečnik »Le Monde Slave«, na čijem je čelu bio poznati Ernest Denis, koji je uz Čehe proučavao naročito i Poljake, Ovaj časopis počeo je od medavna opet izlaziti, Osim toga postoji u Parizu škola istočnih jezika, a u »СоПебе de France« i ma Sorboni rade i dalje katedre za slavistiku, U Institutu za slovenske nauke, koji obilno potpomažu vlade slovenskih država, osnovana je — 1923 — i poljska sekcija, a vodjstvo nad njom povjereno poznatom kulturnom radniku Zaleskom, koji je još za vrijeme Rata bio lektorom poljskog jezika u Školi za istočne jezike, i koji je kao politički i istorijski pisac stekao velike zasluge na području poljske propagande u Francuskoj, lako ta poljska sekcija postoji tek od dve godine, program joj je opsežan, i obuhvata uglavnom ovaj rad: organizaciju poljskog dijela u biblioteci Instituta; osnivanje čitaonice za časopise; stvaranje ognjišta za zajednički život za poljsku mladež koja studira u Parizu; predavanja poljskih profesora o Poljacima; učešće poljskih učenjaka u izdanjima Instituta,

Slovenski Institut u Parizu polaže naročitu važnost ma što tješnje veze izmedju slovenskih i francuskih učenjaka i nastavnika, Od velikog su interesa bila poljska predavanja starog predsjednika Akademije Umjetnosti, prož, Kazimira Moravskog, fe prof, Jana Rozvadovskog, kojima su prisustvovali mnogi francuski učenjaci i zvanični predstavnici,

U Slovenskom Odboru koji takodjer postoji u Parizu, a koji je postavio sebi za zadatak da udruži svu slovensku inteligenciju u Parizu, zasad se rad sastoji, nažalost,

248