Nova Evropa

gledamo i slušamo oko sebe u tom pogledu, nažalost, nije utešno, Privredni napredak za Rata i posle Rata sav je u znaku iskorišćavanja, često najbrutalnijeg i najbezobzirnijeg, takozvane »konjunkture«, t, J. on ne ide naporedo sa socijalnim 'razvitkom, i nije u skladu sa kulturnim stanjem ogromne većine pučanstva, Naprotiv, stvara i povećava bedu ma sve strane, i vraća nas daleko unazad u primilivnije, da ne kažemo varvar– skije, odnose, Dosta je o tome pročitati članak o haranju tuberkuloze u Zagrebu, koji objavljujemo na drugome mestu, i potražiti snimke što ih je pisac istog članka, sa drugim stručnim osobljem, priredio za ilustraciju svojih podataka: usred Zagreba, na nekoliko koraka iza Jelačićeva Trga, ili kraj željezničke pruge, šire se legla zaraza i boleštinA, žive ljudi u gorim prilikama nego životinje, slisnuti i izmešani, u prljavštini i bez zraka i svetlosti, radjajući decu koja se neminovno moraju zaraziti ili okužiti pre nego što su u mogućnosti da se sama otmu sredini u koju su bačena; a ponajgori stanovi, o kakovima. je ovde reč, pripadaju — gradu, i najbogatijim industrijaloima grada. Zagreba, koje niko ne poziva na odgovornosti,,, Na drugoj strani, isti taj Gradjevinski Odsek grada Zagreba, koji je puštao da u gradskoj kući na Dolcu cveta prostitucija, i da se iz nje širi gad i smrad, dok nije ona starudija sama bukmnula u plamen, odmah sutradan po požaru ruši, bez ikakve potrebe, u nastupu vandalizma, one lepe male kule koje je vatra poštedela, i preti podizanjem velikih novogradnja »koje će zatvoriti pogled na još preostale stare i neugledne kuće«, Zar taj lov na stare kuće usred Zagreba ne potiseća ma herostratsko delo nedavnih i neslavnih prethodnika današnjih »gradskih _офаса« Кој su dozvolili rušenje one ВаКасеуе Кше па Карфоји да bi se bolje istakla nova fasada Katedrale! Isto tako, zar nije već i smešno i žalosno šta se radi, od strane »pozvanih« u gradskom zastupstvu, s izborom mesfa za Štrosmajerov Spomenik? —; Zagreb ne sluša reč umetnika koji je gradio Spomenik, i koji nije niko drugi do glavom Meštrović, već se povodi za pigmejima Gradjevinskoga Odseka, koji »sma_traju osnovnom greškom G, Meštrovića, da nije ranije pitao kamo bi smeo doći Spomenik, i da je prema tome radio«, Zaboravili su jedino reći, koga je trebao Meštrović pitati šta mu je raditi ?,,, Bojimo se stoga, ne bez osnova, da današnji Zagreb doista shvata hiljadugodišnjicu Hrvatskoga Kraljevstva na način Braće Hrvatskoga Zmaja, i da je njihova glomazna knjiga o Znamenitim Hrvatima, što su je izdali ovim povodom, reprezentativna za celu današnju zagrebačku inteligenciju, Ne mari, što je toj današnjoj našoj inteligenciji slučajno palo u deo, da proslavi kulturnu hiljadugodišnjicu; ali, je li ona dorasla zadaći da primi nasledje svojih otaca i deđova, te da u istom pravcu produži, pod novim 4 težim prilikama, i da Za-

321