Nova Evropa

privedu stručnoj nastavi svi oni kod kojih se je pokazala zato sklonost, i kad se iz srednje škole bude moglo elimirati sve što po svojim kvalitetima njoj ne odgovara. Već ovakovom selekcijom povećao bi se uspjeh srednjih škola; a još bi se više digao njihov nivo kad bi se uklonili svi nedostaci koji su dosad zapaženi, te zavele neke promjene, 1. J. kad bi se one reformirale, Nego, nećemo ovdje govoriti o reformi samo fih - škola, nedo o općoj mani naših škola, od najviših do najnižih. Ko ma i samo zaviri u život današnje naše škole, vidjeće da su one daleko од Фоба da zadovolje potrebama, te da je tu potrebna dobro promišljena radikalma reforma, Kod te reforme neće se imati posvećivati toliko pažnja tome, ima li se ili nema učiti jedan predmet više ili manje, ili tome, hoće li se koji sat na sedmicu uzeti jednome predmetu i dati drugome,

пебо se reforma ima upraviti u prvom redu na sam način.

nastave i cijeli duh škole, budući da je očigledno da »naš sistem mastave nije još našao svoje pravo težište«, kako je to još prije više od trideset godina rekao za francuske škole Alfred Fujć (Fouillće) u svojoj vrlo duhovito pisanoj knjizi o »nacijonalnoj nastavi« {»L' enseignement au point de vue national«). Prema tome, prva zadaća takove reforme bila bi u tome, da se nadje ovakovo težište, a to je težište — po našem najdubljem uvjerenju — rad, I to rad kao princip, kojim su prožete takozvane škole rada, tako da bi se sve naše škole imale organizovati kao škole rada,

Predaleko bi nas odvelo, kad bismo se upustili u potanje razlaganje o »školi rada«, što uostalom nije ni potrebno, jer će ona biti, bar u najglavnijim crtama, poznata čitaocima. Nju je ponajbolje okarakterisao Nemac Keršenštajner (Kerschensteiner) u svojoj knjizi »Begriff der Arbeitschule«, Bitnost te škole sastoji se, po njemu, u tome, da pitomcima ne daje samo Sotovo znanje, već da omi svojim radom, radom cijele svoje duše i cijeloga svoga bića, dodju samostalno do onih dobara koja sačinjavaju obrazovanje; dakle samostalni duševni rad je slavno, i onda kada se obavlja kakav manuelni posao, koji je uostalom potreban i radi razvijanja tjelesnih sposobnosti, kojima se u našim školama ne posvećuje dotovo nikakova pažnja, Kada se dakle princip samostalnog duševnog rada provede kroz sve škole i kroz sve predmete, bili oni nauke ili vještine, onda će i stvarni uspjeh svih naših škola biti daleko bolji, jer samo znanje koje se je postiglo samostalnim radom ima pravu obrazovnu moć, samo ono postaje sastavnim dijelom ličnosti, Uz to se ovakovim samostalnim probijanjem duha do spoznaje obrazuje i jača volja, i sam duh postaje samostalan, te se radja i ljubav za rad, da ne govorimo o moralnim kvalitetima koji proizilaze iz te ljubavi. Svega Je tođa nama

250

арену.