Nova Evropa

Što smo rekli za državljanski odgoj, to u nacijonalnim državama vrijedi i za nacijonalni odgoj, pa zato se kod nas o tom pitanju ne bi imalo govoriti posebno — kad bi naš narod bio jedinstven, Ovako, ne mogu se za naš nacijonalni odgoj još upotrebljavati iste metode kakove se upotrebljavaju ondje gdje postoji jedna nacijonalna ideja, nego je potreban prvo osobiti takt u nastojanju, da svijest o narodnom jedinstvu prodre u sve narodne slojeve, Pokušaj s imenom jugoslovenskim imaće i dalje da se bori sa velikim poteškoćama, kao i dosad; ali se nama čini, da bi se ipak moglo naći načina, kako bismo došli do toga da se razvije čim prije barem svijest jugoslovenske solidarnosti, uz čuvanje tradicijonalnih vrlina pojedinih plemena, a uz potiskivanje зућ ортека koje su nas dosele dijelile i koje nas još dijele, U tom pogledu imadu osobito važnu

zadaću svi naši nastavnici, a naročito nastavnici marodnoda

jezika i književnosti, te nastavnici istorije i deografije,

Sve što smo dosad rekli, moglo bi se ukratko rekapitulirati ovako, Obrazovanje u školi ima biti u bitnosti stručno, t, J. priprema za neko zvanje, To stručno obrazovanje ne treba da je jednostrano, već ima biti koncentracijona tačka, oko koje će se organski grupisati i t, zv, »opće obrazovanje«, koje je svakom potrebno, Svaki čovjek nema svoje zvanje da smatra samo kao sredstvo za osiguravanje svoje egzistencije, ili za obogaćivanje, već ima to zvanje shvaćati i kao dužnost, kao službu društvu u kojemu živi i koje mu daje položaj. Ako dakle cijelu našu prosvjetu prožme ovako jedinstvena ideja, te naše školstvo uredimo u smislu da posluži za odgoj novih deneracija koje će našu državu povesti do jedne u pravom smislu kulturne zajednice, onda ćemo tek moći reći da smo našu prosvjetu dobro organizovali, Onda smo postigli onaj stepen za koji kaže Alfred Fujč u svojoj spomemutoj knjizi: »La nation qui saurait introduire dans | enseignement | organisation la plus puissante et la plus unie, aurait par cela meme, dans le domaine infellectuel, une supćrioritć analogue a celle des gouvernements et des armćes fortement organisćs«.

M. Ебте.

Današnja škola — ostatak srednjes veka.

Kad se na našem kontinentu — neračunajući tu Englesku — Bgovori o potrebi da se škola reformira, kad se ističe čak potreba korenite reforme škole i školskog rada, — retko

se uzima u obzir ona dubina reforme koja ibi bila potrebna, da se od škole mačini doista živ zavod, gde bi duh mladog čovečjeg bića, koji ima da se razvije, nalazio zgodnu hranu

252

ари