Nova Evropa

рошпепсе mzadružno nabavljanje i мрофеђјауапје зргауа 1 mašin4, djubrenje i šzbor semena, Zašto ne bi zadružni kredit i kupovina; učinili šsto za „Jugoslaviju što su već činili u pojedinim agrikulturnim krajevima Nemačke, i što sada čine н Indiji?.., Ali se čini, i ima razloga da se misli, da bi паročito korisno bilo za celu zemlju kad bi se više radne snage uputilo i ma druge poslove, te bolje raspodelilo po zanimamju., Ovo postaje osobito jasmo u godinama loše žetve, kakva је bila prošla, U Argemtimi, naprimer, mema dovoljno minerala i mineralnih produkata za pogon njenih raznovrsnih indusirija, pa ona ipak uspeva u nastojanju da pravimo rasporedi radna: snagu да bi zlu doskočila; dok u Jugoslaviji ima minerala ı velikim količinama, pa: bi dobro bilo da se polako i seljaci uče, bar domelkle, i drugom zanimanju ipored poljoprivrede,

Što se liče kapitala, govoreći sa javnim i privajnim radnicima mw Jugoslaviji, imao sam prilike češće slušati, kako im #mgleda lepo biti nezavisan i memorati tražiti od drugih zemalja kapitala za razvijanje i održavanje svojih preduzeća. Stramac se mora diviti samosvesti i pomosu ovoga патода, koji voljno čeka ida stigne meti sam i samo svojom snagom. Ali stranac ipak zavrti glavom koji put, pa se zapita — da li se u tom me ide predaleko? Lepo je to imati samopouzdanja i oslanjafi se samo ma sebe, ako. zakašnjavanje u privrednom, i požmemce industrijskom, razvitku ne škodi zemlji kao celini, i ako je ne baca suviše wmatrag iza ostalih zemalja, Treba sebe dobro osigurati, ali pritom пе treba оргефеган, Nema razloda zašto se Jugoslavija ne bi poslužila i tudjim kapitalom та ragvijanje svoje dimamičme snage, U dame svoje rapidme ekspamzije, Sjedinjene [Države Amerike ikoristile su se znatnim količinama dmportiranog kapitala; isto se tako zna za Капади, Која је sada u naponu svoga razvitka, da je primila bilijone dolara Weapitala iz drugih zemalja, Argemitima se služi i danas još mnogo stranim kapitalom; isto tako Brazilija, U stvari, izgleda da je to jedna od glavnih crta iporatne privrede u svetu, da se kapital kreće u ogrommim količinama iz jedne zemlje u drugu zemiju,

Ako su dakle moji utisci tačni, da je najpreča ekonomska potreba „Jugoslavije povećanje svoje proizvodnje, i Бој raspored i zaposlenje svojih radnih snag4, а da joj zato treba više kapitala nego što ga oma ima u zemlji, omda je opravdano reći, da bi vlada i javnost trebalo da dobro razmisle pre nego što odbijaju ponude ili sprečavaju pokušaje drugih naroda da ulože svoje preteke kapitala u preduzeća ove zemlje, Privredna izolacija je Pesmislena, alko mam je potrebno ono što drugi fmaju a u stanju smo da zato platimo, i

W. E. Weld.

362