Nova Evropa

ono što mi ne zapažamo ne postoji. Istinu o зими зрођабпјеб sveta ne znamo i ne možemo da saznamo. — Pojam je jedna misaona operacija izvedena iz očiglednih predstava. Predočit se mogu samo pojedini predmeti, ali ne pojam, — on je rezultat razmišljanja,

Svaki predmet može da se posmatra sa raznih stanovišta, prema pojedinim svojstvima. Vapno, naprimer, može da se posmatra sa privrednog stanovišta {korist, upotrebljivost), ili po svom kemijskom sastavu i svojim mineralnim svojstvima; a svakom vrstom tih svojstava bavi se druga nauka. Svaka пашка dleda na svet, takoreći, kroz staklo druge boje.

Različiti kvaliteti su oni, koji se ne mogu svesti na jedan samo kvantitativni stepen: tvrdoća i mekoća, toplina i studen, nisu razni kvaliteti, već samo razni stepeni jednog te istog kvaliteta, Ali ima kvaliteta koji — iako leže na jednoj liniji imaju nesamoe razne stepene već i razne pravce: pozitivni i negativni; naprimer, Rkoristan-štetan, lep-ružan., Sa jedne neutralne tačke polazi se protivnim pravcima (demo plus, levo minus), — to je polaritet kvaliteta, Nije dovoljno reći: ja procenjujem kuću, budući da se ona može ceniti po raznim kvalitetima {sa privrednog, umetničkog, itd., stanovišta], koji su izolovano zamišljeni elementi spoznaje, Mogu reći, da ocenjujem osetljivost fotografske ploče, ili fotograflsku ploču po njenoj osetljivosti. Procena Je odredjivanje kvaliteta, ı to kvantitativno. Ako za neki predmet kažem, da je koristan, ja Sa kvalifikujem; ako li kažem, da je dvaput korisniji od drugog predmeta, onda da. ocenjujem. Vrednost je dakle kvantitet kvaliteta,

Zapažene pojave hoće čovek i da razume. Tražeći zašto nešto biva, nalazi on kauzalne veze izmedju pojedmih pojavš, + j. izmedju predstava o njima (racijonalnost). S obzirom na raznolikost posmatranja, i na razne kvalitete, tstamovljuju se različita svojstva. Prirodna svojstva: nešto deluje, nešto jest; naprimer, otpor predmeta koji noktom paramo projiciramo и пјеба kao svojstvo tvrdoće {tvrdoća je prirodno svojstvo stvari, jer postoji samo po sebi). Odnošajna svojstva, s pomoću kojih dolazimo do pojma korisnosti, Korisno, dobro, kažnjivo, itd., tumači se voljom čoveka, ili nečijom tudjom voljom (zahtevom): ja hoću, ili neko drugi hoće, da nešto bude. Odnošajna svojstva su ili postulati {ono što mi sami tražimo da bude), ili norme {što mora da bude); naprimer, Država kaže: »Ja hoću da se plate porezi« (postulat), a gradjani kažu: »Moramo platiti porez« [norma]. Sva odnošajna svojstva karakteriše njihov polaritet, te su pozitivna ili negativna. Prirodne pojave su kauzalne: kada nešto postoji, pita se zašto postoji. Da se shvati jedna prirodna pojava, traži se. druga pojava, koja je onoj prethodila i nju izazvala. Napokon, teleo-

272