Nova Evropa

(Zagreb, 1928), posebno izvješćujemo па drugom mjestu u ovom broju, O kurijoznoj pak knjižici psihijatra Dra. N. V. KrajinзКоба, koja je izišla (na ruskom jeziku) ove бофпе и Веобтади (pod naslovom »Lev Tolstoj kak jurodivyj, Psihopatologičeskij očerk«), ne bi valjalo trošiti mnogo riječi radi njezina očito pamiletističkog karaktera, da je nije napisao jedan kvalifikovani psihijatar. Zboš ovog posljednjeg fakta pozabavili smo s i njome naročito, na drugom mjestu u ovom broju.

Još se jedan stranac u ovoj jubilarnoj godini Tolstojevoj odomaćio kod nas svojom knjigom o Tolstoju, — Romain Rolland, sa svojim »Lavom Tolstojem« {u prijevodu Dušana Stojanovića, Beograd, 1928, »Svetlost«). Kako je ta Rolanova knjiga smatrana jednom od najautentičnijih i najsugestivnijih knjiga o Tolstoju, valja je pozdraviti kao vidnu tekovinu naše prijevodne literature,

Inače su se naši izvjestitelji i kritičari, u svojim manifestacijama, oslanjali većim dijelom na više ili manje utvrdjena mišljenja o ovoj ili onoj pojedinosti Tolstojeva života i rada. Ovako po prilici: » Tolstoj se prikazuje u tri vida: kao veliki umjetnik, osrednji mislilac, i čudan osobenjak. Ali jedno je zajedničko svima tim oblicima: traženje živolnog cilja; ili: »Za umjetnost on je imao božanski dar, a u labirintu socijalnog pitanja on je bio bez Arijadnina klupčeta« {Jaša Prodanović). Neki se opet zadovoljavaju Ljenjinovom “ocjenom Tolstojeve pojave {»Kritika«), dok drugi hoće ovom prigodom da podvuku veličinu njegove vjere u dobro, njegov pacihzam, i da dovedu to u sklad s izvjesnim aktuelnim tendencijama u našoj savremenoj politici i kulturi (Cihlar-Nehajev), Samostalnijih pogleda na Tolstoja i njeđovu nauku nije se dalo zapaziti.

Josip Badalić.

Tolstojev jubilej i naša slavistika.

Stogodišnjicu rodjenja »velikog pisca ruske zemlje« Lava Nikolajevića Tolstoja zabilježili su većim ili manjim prigodnim proslavama i najviši naučni instituti pojedinih kulturnih naroda, do kojih je stigla slava 1 moć sugestivne umjetničke · тјес! »јазлорођапзков тидгаса«, Магобушт 5: тапшезтас!јата podvlačili taj datum slovenski univerziteti i njihovi kvalifikovani slaviste, kao svijetao praznik slovenske misli i umjetničke riječi, ističući to u godini jubileja diljem čitavih semestara, bilo zasebnim kolegijima literarno-istorijskim o Lavu Tolstoju i njegovu radu, bilo pak naročitim naučnim publikacıjama slavističkim u vezi s Tolstojevom ličnošću, ili

348