Nova Evropa

Ovo što smo dovdje rekli daje se više-manje potpuno ргmijeniti i na odnos izmedju ftalijanske kulture i Jugosloven4, odnosno Hrvata na istočnoj obali Jadrana i Soče, Ova pitoma obala, davno privedena civilizaciji i kulturi, bila je u starom vijeku ishodište rimske političke vlasti na Balkanskom Poluostrvu, Nju je rimska mišica osvojila od Ilira i učinila sjedištem pitome uljudbe, Posula ju je gradovima i zaseocima, iskitila ljepotom i kulturom, Obnovila je od Ilira osvojenu starodrevnu Salonu, sagradivši u njoj amfiteatar i teatar, hramove i kupališta, vile i grobnice, Cvalo je u Saloni i klasično paganstvo ı poznije hrišćanstvo, Bazilike i mučenička groblja, dirljivi i pobožni natpisi, svjedoče o jačini i kulturi starodrevnog hrišćanstva u Saloni. Takodjer i u Imperatorskoj Palači u Splitu ostavila je svjetska rimština trag koji »živi u vjekove«, Sve je to učinila rimska vlast visokog i kasnijeg Carstva. Ali ta carska vlast, širiteljica uljudbe, graditeljstva, i prava starog svijeta, nije bila predstavnica nacijonalne itaiske ili makar i same rimske misli, Ona je bila sila svjetska, upravljena k cilju organizacije čitavog svijeta oko Sredozemnog Mora, na bazi naslijedjene i dalje razvijene kulture helenske i prava rimskoga, sinteze зуеба prava starog svijeta, U svom kasnijem razvoju, carska vlast više se upirala na nekadanje provincije nedo li na samu Italiju. Italija je u vijekovima poznijeg Carstva pokazivala jake znakove političke i privredne dekadanse, Već od Trajana počeše carevi provincijalci. Počeše da se redom nižu jedna za drugom provincije, koje dadoše careve Rimu i svijetu. Ali nesamo careve, nego i svetitelje i pisce dadoše provincije. Sjeverna Afrika klasičnog Avgustina nije jedina od provincija koja je doprinijela renesansi latinske knjige i govorništva u hrišćansko doba.

Carski Rim bio je internacijonalna sila koja je organizovala stari svijet, dala mu pravni poredak, i proširila u sve kuteve i zalive Sredozemnog Mora uljudbu i kulturu. Taj carski Rim bio je produkat i sinteza cijelog starog svijeta i svih njegovih energija, a nesamo produkat italske rase i njezina genija. Kulturni tragovi, koje je rimska carska vlast ostavila na istočnoj obali Jadrana, imali su dubok uticaj na daljnji razvoj i istorijsku sudbinu etničkih grupa koje su u toku istorije živjele na toj obali, Ali nikad ti tragovi, pa makako jaki bili, nijesu bili u stanju da tu obalu učine jednostavno dijelom Italije, kako se često sa interesovane strane kušalo da prikaže.

Germani srušiše carski Rim i odniješe mu zapadnu polovicu Imperija. Za njima su se pomicali i Sloveni preko Dunava na jug. Jedno pleme slovensko, i baš Hrvati, izbiše na Jadransko

ore, i neosporno osvojiše svu njegovu istočnu obalu. Na ruševinama rimske kulture i državne vlasti osnovaše Hrvati nacijonalnu slovensku državu, koja je gospodarila Jadranskim Mo-

298