Nova Evropa

t. j. ona lica koja su imala pa zatim izgubila zaradu; a u drugu — nezaposleni, odnosno lica privremeno zaposlena {najamni radnici), i lica koja prvi put traže rada. U ovu drugu kategoriju spadaju: nepunoletna lica, deca radnika i činovnika, vojnici otpušteni sa vojnogš roka, studenti koji su svršili više škole a nisu dobili nameštenje, sva ona lica koja Još nisu bila u službi, i t, d.. Spominjemo, da u Rusiji danas ne može svako biti slobodno registrovan na berzi rada, i to iz načelnih i političkih razloša, i zbog toga što berzanskih organizacija rada nema na svima teritorijama Sovjetske Rusije. Usled toga, sve statističke podatke po ovom pitanju moramo proučavati S izvesnom rezervisanošću,

Da bismo dobili nešto tačniju sliku o pravom broju nezaposlenih lica u Rusiji, moramo spojiti podatke berze sa podacima profesijonalnih radničkih organizacija, Na osnovu sovjetske statistike kojom se bave: berze rada {ima ih 281J, profesijonalni savezi [26], i druga nadleštva, stanje besposlice izgledalo bi ovako: celokupni broj zaposlenih lica, koji se bavi najamnim rađom, za gdodinu 1928/29 iznosio je ma 12,147.000. Naporedo s ovim imamo, za istu godinu, besposlenih 2,912.800 lica; u ovaj broj spadaju 2,319.700 radnika, članova profesijonalnih saveza. Broj besposlenih povećavao se svake godine za 300.000. U broj besposlenih članova profesijonalnih saveza spadaju sledeće radničke kategorije: fabrički radnici: 539,500, Sradjevinarski radnici: 328.000, seoski i šumarski radnici: 539.700, intelektualci: 434.300, i ostale kategorije rada: 308,600, I u toku ove godine se primećuje porast besposlenih, Interesanino je za sovjetsku besposlicu, da kontingenat besposlenih, bez obzira na povećavanje najamnog rada, svake godine nadmašuje novi broj zaposlenih; pri čemu stvarni broj besposlenih dolazi na lica koja su imala zaradu ali su je izgubila, a sasvim mali broj (396,800) dolazi na lica koja prvi put traže zaradu.

Besposlica u SSSR ima, uglavnom, stabilan karakter, Prosečno vreme besposlice traje 9—10 meseca za muškarce, a više od 12 meseca za žene, Očigledno je da su se u Sovjetskoj Rusiji, i u svim drugim zemljama posle Rata, pojavili logični razlozi za stalnost besposlice i njeno povećavamje,

Вагјобе ђезрозсе sovjetska štampa obično objašnjava takozvanim »suvišnim agrarnim naseljavanjem«, hoteći time da kaže da suvišak seoskog stanovništva stvara pritisak na varošku pijacu rada, Medjutim, stvarni razlog nije samo u tome. Od celokupnog broja besposlenih, samo 120.000 dolazi ma lica koja su došla sa sela u varoš da traže rada. U toku ove- po| slednje godine statistika pokazuje čak smanjivanje ove katedorije besposlenih, dok kategorija kvalifikovanih besposlenih radnika i službenika iznosi 2/3 od celokupnog broja, sa sve većim izgledima na duže trajanje besposlice (u ovu kategoriju